Bišćanin Anes Ramić uspješno je osvojio Mont Blanc (4.810 m), najviši vrh Alpa i jedan od najpoznatijih i najzahtjevnijih planinskih vrhova u Evropi.

Nakon višemjesečnih priprema, brojnih treninga i aklimatizacije na vrhovima masiva Monte Rosa, Ramić je uspješno stigao na krov Alpa. Uspon je zahtijevao izuzetnu fizičku spremu, psihičku izdržljivost i donošenje sigurnih odluka u visokogorskim uslovima, uz niske temperature, jak vjetar i kretanje po glečerima.

Mont Blanc predstavlja san mnogih planinara iz cijelog svijeta, a njegov uspon smatra se jednim od najvećih alpinističkih izazova u Evropi. Uprkos zahtjevnim uslovima na planini, Anes je ostvario svoj dugogodišnji cilj i sigurno se vratio u dolinu.

Ovim uspjehom nastavlja graditi svoj planinarski put, a naredni veliki cilj mu je uspon na Matterhorn, jednu od najpoznatijih i tehnički najzahtjevnijih planina Alpa.

Objava Bišćanin Anes Ramić osvojio Mont Blanc – najviši vrh Alpa (4.810 m) pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Objava KOLIKO LI JE SVJETOVA UBIJENO U SREBRENICI, VIŠEGRADU, BILJANIMA, PRIJEDORU, KOZARCU? pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Povodom 11. jula, Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, Asocijacija mladih SDA Bihać i Žene SDA Bihać zajednički su građanima našeg grada podijelili Cvijet Srebrenice, odajući na taj način počast svim nevino ubijenim žrtvama genocida koji je s namjerom počinjen prije 31 godinu.

Ovim simboličnim činom poslali smo poruku da Srebrenica nikada ne smije biti zaboravljena te da je naša obaveza čuvati istinu, njegovati kulturu sjećanja i prenositi je budućim generacijama.

Neka je vječni rahmet svim žrtvama genocida u Srebrenici, a njihovim porodicama sabur i snaga. Srebrenica je trajna opomena čovječanstvu da se genocid počinjen s namjerom krajem 20. stoljeća nikada i nigdje više ne smije ponoviti.

Objava Cvijet Srebrenice – simbol sjećanja, istine i opomene pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Zločin u mjestu Biljani, počinjen 10. jula 1992. godine, jedan je od najstrašnijih ratnih zločina počinjenih u Bosanskoj krajini. Tog dana ubijeno je 258 bošnjačkih civila, među kojima su bila djeca, žene i starci. Najmlađa žrtva bila je četveromjesečna beba Amila Džaferagić, a najstarija 85-godišnji Bećo Ćehić.

Tokom ljeta 1992. godine, posebno u junu i julu, gotovo cjelokupno bošnjačko stanovništvo Biljana bilo je ubijeno, njihove kuće spaljene, a džamije porušene. Nakon izvršenih ubistava, tijela žrtava odvezena su i zakopana u masovne grobnice s ciljem prikrivanja zločina i uskraćivanja porodicama mogućnosti da pronađu i dostojanstveno ukopaju svoje najmilije.

Danas, 34 godine kasnije, Biljani se s tugom prisjećaju svojih nevino ubijenih komšija, prijatelja i članova porodica. Obilježavanje godišnjice ovog zločina nije samo čin sjećanja, već i trajni poziv na istinu, pravdu i odgovornost, kako se ovakvi zločini nikada i nigdje ne bi ponovili.

Objava ČLANOVI GO SDA BIHAĆ PRISUSTVOVALI OBILJEŽAVANJU 34. GODIŠNJICE ZLOČINA U BILJANIMA pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Bosanskohercegovački bokser Danijal Alagić 26. septembra ove godine u italijanskoj Sieni odradit će najveći meč svoje dosadašnje karijere.

Njegov protivnik bit će Benjamin Adegbuyi, jedno od najpoznatijih imena svjetske borilačke scene. Adegbuyi je godinama bio među tri najbolja teškaša svijeta u K-1, a iza sebe ima impresivnu karijeru u kojoj je, između ostalog, nokautirao legendarnog Badra Harija i osvojio prestižni Glory turnir, najveću svjetsku K-1 organizaciju.

Tokom karijere borio se i protiv vrhunskih boraca poput Antonija Plazibata i dugogodišnjeg Glory prvaka Rica Verhoevena. U profesionalnom boksu također je neporažen, sa šest pobjeda iz isto toliko mečeva.

Pred Alagićem je ogroman izazov, ali i prilika da protiv jednog od najzvučnijih imena borilačkog sporta napravi rezultat koji bi odjeknuo na međunarodnoj sceni.

Objava Borba karijere za Danijala Alagića: U Italiji napada neporaženog Benjamína Adegbuyija! pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Objava registra zaposlenih u javnom sektoru USK otvorila je ozbiljno pravno i moralno pitanje: gdje prestaje zakonita transparentnost, a gdje počinje povreda dostojanstva zaposlenih ljudi?

Prvo treba jasno reći: plata zaposlenog u javnoj ustanovi ili javnom preduzeću sama po sebi nije krivično djelo. Plata se u javnom sektoru ne određuje proizvoljno od strane običnog radnika. Ona najčešće proizlazi iz zakona, kolektivnih ugovora, pravilnika, sistematizacija, odluka osnivača, saglasnosti vlade, skupštine, gradskog ili općinskog vijeća. Dakle, ako postoji problem sa visinom plata, koeficijentima, dodacima ili sistematizacijom, odgovornost se prvenstveno mora tražiti u sistemu odlučivanja, a ne u javnom linču pojedinačnih zaposlenika.

S druge strane, Zakon o prevenciji korupcije u USK daje Uredu osnov da uspostavlja i vodi jedinstveni antikoruptivni informacioni sistem kroz e-registre. Taj zakon među javnim e-registrima navodi i e-Registar zaposlenih u javnom sektoru, a propisuje da registri iz člana 6. stav 2. budu dostupni i objavljeni na web stranici Ureda, osim podataka koji se ne objavljuju.

Na osnovu tog zakona Vlada USK je donijela Odluku o uspostavljanju e-Registra zaposlenih u javnom sektoru. Tom Odlukom se izričito uređuju uspostava, vođenje, sadržaj, obrada, javna objava i zaštita podataka u registru. Odluka navodi da se obrada ličnih podataka vrši na osnovu zakonske obaveze i u javnom interesu, u skladu sa Zakonom o prevenciji korupcije USK i Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

Odluka dalje propisuje da javni dio registra sadrži ime i prezime zaposlenog lica, naziv institucije, sjedište institucije, naziv radnog mjesta, stručnu spremu, stručno zvanje i iznos osnovne neto plate propisane za radno mjesto. Istovremeno zabranjuje objavljivanje podataka koji zavise od ličnih prilika zaposlenika, kao što su minuli rad, lični odbitak, kreditne obustave, alimentacija, članstvo u sindikatu i slično.

Međutim, Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH postavlja jasna ograničenja. Lični podaci se moraju obrađivati zakonito, pravično i transparentno, samo u posebne i zakonite svrhe, uz princip smanjenja obima podataka — dakle samo ono što je primjereno, relevantno i neophodno za svrhu obrade. Kontrolor podataka mora biti u stanju dokazati da je obrada usklađena sa zakonom.

Isti zakon propisuje da je obrada zakonita ako je neophodna radi poštovanja pravne obaveze ili izvršenja zadatka u javnom interesu, ali i da se takav pravni osnov mora urediti zakonom, uz propisivanje svrhe, vrste podataka, kategorije lica, rokova čuvanja, mjera zaštite i proporcionalnosti. Drugim riječima, javni interes postoji, ali ne briše obavezu da se čuva dostojanstvo i privatnost zaposlenih.

Zato je pravno korektan zaključak sljedeći:

Ured ima formalni osnov da se pozove na Zakon o prevenciji korupcije USK i Odluku Vlade USK o uspostavljanju e-Registra. Međutim, legitimno je otvoriti pitanje da li je objava imena i prezimena svakog zaposlenika zajedno sa osnovnom neto platom bila nužna i srazmjerna svrsi, ili se ista svrha transparentnosti mogla postići objavom radnog mjesta, institucije, platnog razreda, koeficijenta i osnovne plate bez personalizacije svakog radnika.

Posebno treba naglasiti: registar ne smije biti sredstvo javnog linča. Ako se podaci koriste za vrijeđanje, omalovažavanje, targetiranje porodica, prijetnje ili hajku protiv radnika, to više nije borba protiv korupcije nego zloupotreba javno dostupnih podataka.

Krivična odgovornost Ureda ne može se izvoditi samo iz činjenice da je registar objavljen, jer postoji propis na koji se Ured poziva. Ali Krivični zakon FBiH poznaje krivično djelo nedozvoljeno korištenje osobnih podataka, ako neko grubo kršeći uslove propisane zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona prikuplja, obrađuje ili koristi lične podatke, a za službenu ili odgovornu osobu u vršenju službe propisana je teža kazna.

Zbog toga eventualna odgovornost ne zavisi od političkog dojma, nego od odgovora na pravna pitanja: da li je objava svakog podatka imala jasan zakonski osnov, da li je bila nužna, da li je bila srazmjerna, da li su podaci tačni, da li su zaštićeni podaci koji se ne smiju objaviti i da li je Ured proveo sve mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

Transparentnost javnog novca — da.

Javni linč zaposlenih — ne.

Odgovornost sistema — da.

Prozivanje običnog radnika za platu koju nije sam sebi odredio — ne.

Objava PLATE U JAVNOM SEKTORU, REGISTAR I GRANICA IZMEĐU TRANSPARENTNOSTI I JAVNOG LINČA pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Povodom 36. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije u Bihaću, članovi Gradske organizacije SDA Bihać položili su cvijeće i proučili Fatihu na mezaru prvog predsjednika SDA Bihać, dr. Irfana Ljubijankića.

Ovim činom iskazano je poštovanje i zahvalnost čovjeku koji je svojim radom, vizijom i patriotizmom ostavio neizbrisiv trag u političkom i društvenom životu Bihaća i Bosne i Hercegovine.

Njegovo djelo i vrijednosti za koje se zalagao ostaju trajna inspiracija generacijama koje nastavljaju graditi i jačati ideju SDA.

Objava Mladi SDA Bihać obilježili 36. godišnjicu Stranke pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Klub vijećnika SDA u Gradskom vijeću Bihać podnio je amandman na Prijedlog odluke o komunalnoj naknadi, kojim se predlaže da porodice sa troje i više djece ostvare pravo na umanjenje obaveze plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor u iznosu od 50 posto.

Kako ističu iz Kluba vijećnika SDA, cilj ove inicijative je pružiti konkretnu podršku višečlanim porodicama te pokazati da pronatalitetne mjere i podrška porodici trebaju biti sastavni dio politika lokalne zajednice.

Tokom rasprave o ovoj temi usvojen je zaključak da se u Budžetu Grada Bihaća za 2027. godinu predvide sredstva za ovu namjenu, čime bi se stvorili uslovi za provođenje predložene mjere.

Predlagači smatraju da bi ovakva odluka predstavljala značajnu pomoć porodicama sa više djece te bila još jedan korak ka stvaranju boljih uslova za život i razvoj porodice u Bihaću.

Iz Kluba vijećnika SDA poručuju da porodice ostaju temelj društva i budućnosti grada, te da zaslužuju konkretnu podršku kroz lokalne politike i mjere.

Objava SDA Bihać predložila: Porodice sa troje i više djece mogle bi plaćati 50% manju komunalnu naknadu pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

U vremenu kada se o uspjesima domaćih kompanija često malo govori, vrijedi zabilježiti primjer koji pokazuje da znanje i kvalitet nemaju geografskih ograničenja. Bihaćka kompanija IDK Studio d.o.o. odabrana je za izradu nove službene web stranice Rukometnog kluba Zagreb, jednog od najtrofejnijih sportskih kolektiva u regionu i dvostrukog prvaka Evrope.

RK Zagreb, klub sa bogatom tradicijom i desetinama osvojenih naslova prvaka Hrvatske, povjerenje za razvoj svog novog digitalnog identiteta ukazao je upravo timu iz Bihaća. Takav izbor predstavlja značajno priznanje domaćoj IT industriji i potvrđuje da kompanije iz Bosne i Hercegovine mogu ravnopravno konkurisati na zahtjevnim regionalnim i međunarodnim projektima.

“Povjerenje koje nam je ukazao RK Zagreb predstavlja veliko priznanje za naš tim i potvrdu da se kvalitetan rad prepoznaje bez obzira odakle dolazite. Iza nas je više od decenije iskustva i brojni projekti, ali saradnja sa klubom ovakvog renomea svakako zauzima posebno mjesto. Trudili smo se da kroz novu web stranicu spojimo tradiciju i uspjehe RK Zagreb sa savremenim digitalnim standardima, kako bismo navijačima, partnerima i javnosti omogućili brži i kvalitetniji pristup informacijama. Ponosni smo što je upravo kompanija iz Bihaća dobila priliku raditi na projektu jednog od najvećih sportskih brendova u regiji.” – Dino Kismić, direktor IDK Studio d.o.o. Bihać

Posebno je značajno što se radi o projektu jednog od najprepoznatljivijih sportskih brendova jugoistočne Evrope, čije ime godinama nastupa na najvećoj rukometnoj sceni i okuplja milione navijača.

Ovaj primjer pokazuje da se iza brojnih uspješnih digitalnih rješenja često nalaze domaći stručnjaci čiji rad prelazi lokalne okvire. Bez obzira na veličinu tržišta iz kojeg dolaze, kvalitet, iskustvo i profesionalan pristup ostaju najvažnije preporuke.

Čestitke timu IDK Studija na projektu koji predstavlja lijepu promociju Bihaća, Unsko-sanskog kantona i domaće IT zajednice.

Objava RK Zagreb izabrao kompaniju iz Bihaća za izradu nove službene web stranice pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Kada se u javnosti govori da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini “potpuno majoriziran”, onda se mora govoriti ozbiljno, smireno i na osnovu zvaničnih činjenica. Hrvatski narod u BiH nije problem. Hrvati su konstitutivan narod, naši sugrađani i sastavni dio državnog bića Bosne i Hercegovine. Ali nije isto govoriti o pravima hrvatskog naroda i koristiti ta prava kao politički argument za treći entitet, nove granice i novu podjelu države.

Prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi oko 50,11% Bošnjaka, 15,43% Hrvata i 30,78% Srba. U Federaciji BiH živi 1.562.372 Bošnjaka, odnosno oko 70,4%, zatim 497.883 Hrvata, odnosno oko 22,4%, te 56.550 Srba, odnosno oko 2,5% stanovništva Federacije.

A sada pogledajmo ustavnu i stvarnu vlast.

Na nivou Bosne i Hercegovine hrvatski narod ima ustavno mjesto u Predsjedništvu BiH, odnosno jednog od tri člana Predsjedništva, što je 33,3% te institucije. U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH hrvatski klub ima 5 od 15 delegata, isto koliko imaju i Bošnjaci i Srbi, dakle opet 33,3% Doma naroda, iako Hrvati po popisu čine oko 15,43% stanovništva BiH. Ustav BiH propisuje i da je za kvorum Doma naroda potrebno prisustvo najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata, što znači da bez hrvatskih delegata nema normalnog rada Doma naroda BiH.

Pored toga, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH postoji mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Predložena odluka može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova delegata tog naroda. Dakle, hrvatski klub ne samo da učestvuje u vlasti, nego ima i snažan ustavni mehanizam zaustavljanja odluka koje smatra štetnim po hrvatski narod.

Na nivou Federacije BiH situacija je još jasnija. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ima 80 delegata: 23 Bošnjaka, 23 Hrvata, 23 Srbina i 11 Ostalih. To znači da hrvatski klub u Domu naroda FBiH ima isti broj delegata kao bošnjački klub, iako su Bošnjaci oko 70,4%, a Hrvati oko 22,4% stanovništva FBiH.

U Vladi Federacije BiH ustavna formula predviđa 16 ministara, i to 8 iz reda Bošnjaka, 5 iz reda Hrvata i 3 iz reda Srba. To znači da hrvatska ministarska kvota iznosi 31,25% ministarskih mjesta, iako Hrvati u Federaciji BiH čine oko 22,4% stanovništva. Dakle, Ustav FBiH hrvatskom narodu daje snažniju institucionalnu zastupljenost nego što je njegov procentualni udio u stanovništvu Federacije.

U Federaciji BiH postoji i mehanizam vitalnog nacionalnog interesa. Ako dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluče da se zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes, taj akt ulazi u posebnu proceduru. Ako nema saglasnosti, pitanje ide prema Ustavnom sudu Federacije BiH. Dakle, hrvatski klub ima ustavni mehanizam zaštite, a ne položaj političke nemoći.

Trenutno, na najvišim rukovodećim mjestima na nivou BiH nalaze se i kadrovi iz hrvatskog političkog i institucionalnog korpusa. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH je Borjana Krišto. Ministar pravde BiH je Davor Bunoza. Ministrica civilnih poslova BiH je Dubravka Bošnjak. Zamjenik ministra sigurnosti BiH je Ivica Bošnjak. Zamjenik ministra odbrane BiH je Slaven Galić. Generalni sekretar Vijeća ministara BiH je Robert Vidović. Direktor Granične policije BiH je Mirko Kuprešaković. Direktorica Agencije za statistiku BiH je Vesna Ćužić. Direktor Agencije za državnu službu BiH je Neven Akšamija.

U Parlamentarnoj skupštini BiH hrvatski predstavnici su također u samom vrhu rukovodstva. Marinko Čavara je član Kolegija Predstavničkog doma, a Dragan Čović je član Kolegija Doma naroda, pri čemu se funkcija predsjedavajućeg Doma naroda rotira i Dragan Čović prema službenom rasporedu preuzima predsjedavanje od 16. juna 2026. godine. Hrvatskim klubom u Domu naroda PSBiH predsjedava Marina Pendeš, a zamjenik predsjedavajuće je Zdenko Ćosić.

Na nivou Federacije BiH, predsjednica Federacije BiH je Lidija Bradara. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH je Tomislav Martinović. U rukovodstvu Predstavničkog doma FBiH je i Mladen Bošković kao potpredsjedavajući. U Vladi FBiH, među ključnim rukovodećim pozicijama nalaze se Toni Kraljević, zamjenik premijera i federalni ministar finansija, Vedran Škobić, federalni ministar pravde, Sanja Vlaisavljević, federalna ministrica kulture i sporta, Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija, Nediljko Rimac, federalni ministar zdravstva, i Željko Nedić, federalni ministar prostornog uređenja.

Kada se pogledaju federalni zavodi, uprave, direkcije i javna preduzeća, također se vidi da ne postoji potpuna institucionalna isključenost. Među javno provjerljivim rukovodećim mjestima su Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje; Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH; Vlatka Martinović, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH; Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije robnih rezervi; Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste Federacije BiH; te Ivana Prvulović, direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove. Kod ovih zavoda i direkcija važno je naglasiti da činjenica ostaje da značajan broj ključnih rukovodećih mjesta nije zatvoren za hrvatski kadar.

Zato se mora postaviti ozbiljno i državno pitanje: ako hrvatski predstavnici imaju člana Predsjedništva BiH, trećinu Doma naroda BiH, mogućnost blokade kvoruma u Domu naroda BiH, mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, ministre na državnom nivou, rukovodeće pozicije u državnim agencijama, predsjednicu Federacije BiH, predsjedavajućeg Doma naroda FBiH, federalne ministre, federalne zavode, uprave, direkcije i javna preduzeća — može li se zaista govoriti o potpunoj institucionalnoj majorizaciji?

Može se razgovarati o Izbornom zakonu. Može se razgovarati o načinu izbora člana Predsjedništva BiH. Može se razgovarati o boljoj zaštiti svakog naroda i svakog građanina. Ali nije isto tražiti ravnopravnost i tražiti treći entitet.

Treći entitet nije tehničko pitanje. Treći entitet znači novu teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine, promjenu Ustava BiH, novo crtanje političkih granica, nove institucije, nove budžete, nove administracije i novu krizu. Ustav BiH jasno kaže da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Treći entitet nije ustavna kategorija.

Zato pitanje nije protiv hrvatskog naroda. Naprotiv, hrvatski narod u BiH mora biti ravnopravan, poštovan i zaštićen. Ali legitimno je pitati: da li treći entitet zaista traži obični hrvatski čovjek koji je rođen u BiH, živi u BiH, radi u BiH i želi miran život sa svojim komšijama — ili ga traže politički centri koji preko naroda žele dodatnu teritorijalnu i institucionalnu kontrolu?

Bosna i Hercegovina nije ničija privatna država. Ona nije ni bošnjačka, ni hrvatska, ni srpska prćija. Ona je država svih svojih naroda i građana. Ali isto tako, Bosna i Hercegovina ne može biti predmet stalnih ucjena, blokada i novih etničkih podjela.

Ravnopravnost Hrvata — da.

Poštovanje hrvatskog naroda — da.

Zaštita vitalnog nacionalnog interesa — da.

Pošten izborni zakon — da.

Treći entitet i nova podjela Bosne i Hercegovine — ne.

Država se ne gradi mitovima o ugroženosti, nego činjenicama, Ustavom, zakonom, odgovornošću i poštenim političkim dogovorom

Objava Ravnopravnost da — politička manipulacija ne pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.