U ovom trenutku, međunarodna zajednica najsklonija je (ne)intervenciji Christiana Schmidta u izborni proces biranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, saznaje Politicki.ba.
“Ide se na “autentično tumačenje” Ureda visokog predstavnika. Njime bi se trebao otvoriti put da Parlament F BiH izabere Nermina Nikšića (SDP) za premijera.
Razmatra se opcija da Schmidt navede da je, nakon što se predsjednica većeg bh. entiteta i njena dva potpredsjednika nisu usaglasili, s potpisma samo dvoje njih, ova vlada izabere u Parlamentu F BiH.
Obzirom da je većina oko Nikšića svaki dan sve klimavija, razmatra se i opcija da se buduće eventualne blokade izbora federalnog premijera moraju provjeravati u svakom od klubova naroda Doma naroda F BiH. Ako bilo ko od (pot)predsjednika Federacije koči imenovanje vlade, ona ili on za to mora dobiti odobrenje kluba naroda iz kojeg dolazi”, kažu sagovornici Politicki.ba uključeni u pripremanje “autentičnog tumačenja” visokog predstavnika.
Ono bi se, naravno, odnosilo na nametanje odluka kojim je u izbornoj noći 2. oktobra 2022. promijenjen Izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav entiteta F BiH.
Iako bi “autentično tumačenje” de facto bilo novo posezanje visokog predstavnika za Bonskim ovlastima, formalno bi se radilo o “interpretaciji”.
“Objašnjenje” da su dovoljna dva potpisa, pojašnjavaju naši sagovornici, bilo bi jednokratno. Dvotrećinska većina, pak, ostala bi kao “trajna odrednica”.
Ona ne bi obuhvatala i dvije trećine u kantonima.
Ta je varijanta odbačena nakon burnih reakcija javnosti, ali i upozorenja iz Trojke – Narod i Pravda – da ne mogu pristati na takvo rješenje.
Sagovornici Politicki.ba tvrde i da je federalna koalicija “nestabilnija nego ikad”.
S jedne strane nejasno je kako će glasati poslanici. Ne samo stranaka Narodni evropski savez i Stranka za Bosnu i Hercegovinu, već i neki poslanici Socijaldemokratske partije, već i Hrvatske demokratske zajednice. Partija Dragana Čovića ne želi bilo kakve intervencije u nametanje od 2. oktobra.
“Još ništa nije definirano. Razmatraju se opcije, argumenti za i protiv bilo kojeg od tumačenja…Nije baš ni sasvim jasno šta je stav Zagreba. A Zagreb se u ovoj materiji pita. I za njih je strateški bitno da ne dođe do preglasavanja Hrvata u BiH bilo kada u budućnosti”, kažu sagovornici Politicki.ba.
Rok za donošenje odluke o novog federalnoj vladi je 5. april.
Unutar međunarodne zajednice postoji naglašena podjela u vezi njihovih aktivnosti na ovom planu.
S jedne strane Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija smatraju da Stranka demokratske akcije ne može biti u federalnoj vlasti ni u kom obliku.
Evropska unija se principijelno protivi bilo kakvom petljanju stranaca, mada im uopće nije mrska postavka da SDA ne može biti u vlasti.
Turska, kao predstavnica Organizacije islamske konferencije u Vijeću za provođenje mira (PIC) kategorički je protiv bilo kakvog novog interveniranja visokog predstavnika, nebitno radilo se o “autentičnom tumačenju” ili direktnoj upotrebi Bonskih ovlasti.
Unutar međunarodne zajednice radi se sve užurbanije.
Nikšić treba biti premijer.
A mora se očuvati sve krhkija koalicija…