Kada se u javnosti govori da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini “potpuno majoriziran”, onda se mora govoriti ozbiljno, smireno i na osnovu zvaničnih činjenica. Hrvatski narod u BiH nije problem. Hrvati su konstitutivan narod, naši sugrađani i sastavni dio državnog bića Bosne i Hercegovine. Ali nije isto govoriti o pravima hrvatskog naroda i koristiti ta prava kao politički argument za treći entitet, nove granice i novu podjelu države.

Prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi oko 50,11% Bošnjaka, 15,43% Hrvata i 30,78% Srba. U Federaciji BiH živi 1.562.372 Bošnjaka, odnosno oko 70,4%, zatim 497.883 Hrvata, odnosno oko 22,4%, te 56.550 Srba, odnosno oko 2,5% stanovništva Federacije.

A sada pogledajmo ustavnu i stvarnu vlast.

Na nivou Bosne i Hercegovine hrvatski narod ima ustavno mjesto u Predsjedništvu BiH, odnosno jednog od tri člana Predsjedništva, što je 33,3% te institucije. U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH hrvatski klub ima 5 od 15 delegata, isto koliko imaju i Bošnjaci i Srbi, dakle opet 33,3% Doma naroda, iako Hrvati po popisu čine oko 15,43% stanovništva BiH. Ustav BiH propisuje i da je za kvorum Doma naroda potrebno prisustvo najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata, što znači da bez hrvatskih delegata nema normalnog rada Doma naroda BiH.

Pored toga, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH postoji mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Predložena odluka može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova delegata tog naroda. Dakle, hrvatski klub ne samo da učestvuje u vlasti, nego ima i snažan ustavni mehanizam zaustavljanja odluka koje smatra štetnim po hrvatski narod.

Na nivou Federacije BiH situacija je još jasnija. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ima 80 delegata: 23 Bošnjaka, 23 Hrvata, 23 Srbina i 11 Ostalih. To znači da hrvatski klub u Domu naroda FBiH ima isti broj delegata kao bošnjački klub, iako su Bošnjaci oko 70,4%, a Hrvati oko 22,4% stanovništva FBiH.

U Vladi Federacije BiH ustavna formula predviđa 16 ministara, i to 8 iz reda Bošnjaka, 5 iz reda Hrvata i 3 iz reda Srba. To znači da hrvatska ministarska kvota iznosi 31,25% ministarskih mjesta, iako Hrvati u Federaciji BiH čine oko 22,4% stanovništva. Dakle, Ustav FBiH hrvatskom narodu daje snažniju institucionalnu zastupljenost nego što je njegov procentualni udio u stanovništvu Federacije.

U Federaciji BiH postoji i mehanizam vitalnog nacionalnog interesa. Ako dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluče da se zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes, taj akt ulazi u posebnu proceduru. Ako nema saglasnosti, pitanje ide prema Ustavnom sudu Federacije BiH. Dakle, hrvatski klub ima ustavni mehanizam zaštite, a ne položaj političke nemoći.

Trenutno, na najvišim rukovodećim mjestima na nivou BiH nalaze se i kadrovi iz hrvatskog političkog i institucionalnog korpusa. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH je Borjana Krišto. Ministar pravde BiH je Davor Bunoza. Ministrica civilnih poslova BiH je Dubravka Bošnjak. Zamjenik ministra sigurnosti BiH je Ivica Bošnjak. Zamjenik ministra odbrane BiH je Slaven Galić. Generalni sekretar Vijeća ministara BiH je Robert Vidović. Direktor Granične policije BiH je Mirko Kuprešaković. Direktorica Agencije za statistiku BiH je Vesna Ćužić. Direktor Agencije za državnu službu BiH je Neven Akšamija.

U Parlamentarnoj skupštini BiH hrvatski predstavnici su također u samom vrhu rukovodstva. Marinko Čavara je član Kolegija Predstavničkog doma, a Dragan Čović je član Kolegija Doma naroda, pri čemu se funkcija predsjedavajućeg Doma naroda rotira i Dragan Čović prema službenom rasporedu preuzima predsjedavanje od 16. juna 2026. godine. Hrvatskim klubom u Domu naroda PSBiH predsjedava Marina Pendeš, a zamjenik predsjedavajuće je Zdenko Ćosić.

Na nivou Federacije BiH, predsjednica Federacije BiH je Lidija Bradara. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH je Tomislav Martinović. U rukovodstvu Predstavničkog doma FBiH je i Mladen Bošković kao potpredsjedavajući. U Vladi FBiH, među ključnim rukovodećim pozicijama nalaze se Toni Kraljević, zamjenik premijera i federalni ministar finansija, Vedran Škobić, federalni ministar pravde, Sanja Vlaisavljević, federalna ministrica kulture i sporta, Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija, Nediljko Rimac, federalni ministar zdravstva, i Željko Nedić, federalni ministar prostornog uređenja.

Kada se pogledaju federalni zavodi, uprave, direkcije i javna preduzeća, također se vidi da ne postoji potpuna institucionalna isključenost. Među javno provjerljivim rukovodećim mjestima su Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje; Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH; Vlatka Martinović, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH; Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije robnih rezervi; Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste Federacije BiH; te Ivana Prvulović, direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove. Kod ovih zavoda i direkcija važno je naglasiti da činjenica ostaje da značajan broj ključnih rukovodećih mjesta nije zatvoren za hrvatski kadar.

Zato se mora postaviti ozbiljno i državno pitanje: ako hrvatski predstavnici imaju člana Predsjedništva BiH, trećinu Doma naroda BiH, mogućnost blokade kvoruma u Domu naroda BiH, mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, ministre na državnom nivou, rukovodeće pozicije u državnim agencijama, predsjednicu Federacije BiH, predsjedavajućeg Doma naroda FBiH, federalne ministre, federalne zavode, uprave, direkcije i javna preduzeća — može li se zaista govoriti o potpunoj institucionalnoj majorizaciji?

Može se razgovarati o Izbornom zakonu. Može se razgovarati o načinu izbora člana Predsjedništva BiH. Može se razgovarati o boljoj zaštiti svakog naroda i svakog građanina. Ali nije isto tražiti ravnopravnost i tražiti treći entitet.

Treći entitet nije tehničko pitanje. Treći entitet znači novu teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine, promjenu Ustava BiH, novo crtanje političkih granica, nove institucije, nove budžete, nove administracije i novu krizu. Ustav BiH jasno kaže da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Treći entitet nije ustavna kategorija.

Zato pitanje nije protiv hrvatskog naroda. Naprotiv, hrvatski narod u BiH mora biti ravnopravan, poštovan i zaštićen. Ali legitimno je pitati: da li treći entitet zaista traži obični hrvatski čovjek koji je rođen u BiH, živi u BiH, radi u BiH i želi miran život sa svojim komšijama — ili ga traže politički centri koji preko naroda žele dodatnu teritorijalnu i institucionalnu kontrolu?

Bosna i Hercegovina nije ničija privatna država. Ona nije ni bošnjačka, ni hrvatska, ni srpska prćija. Ona je država svih svojih naroda i građana. Ali isto tako, Bosna i Hercegovina ne može biti predmet stalnih ucjena, blokada i novih etničkih podjela.

Ravnopravnost Hrvata — da.

Poštovanje hrvatskog naroda — da.

Zaštita vitalnog nacionalnog interesa — da.

Pošten izborni zakon — da.

Treći entitet i nova podjela Bosne i Hercegovine — ne.

Država se ne gradi mitovima o ugroženosti, nego činjenicama, Ustavom, zakonom, odgovornošću i poštenim političkim dogovorom

Objava Ravnopravnost da — politička manipulacija ne pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Dejtonski sporazum nije samo politički dokument, nego temelj mira, ustavnog poretka i međunarodno priznatog kontinuiteta Bosne i Hercegovine. OHR nije Dejton, ali jeste bio jedan od ključnih mehanizama međunarodnog nadzora nad njegovom provedbom.

Ako bi došlo do ukidanja OHR-a, to ne bi značilo ukidanje Dejtonskog sporazuma niti nestanak Bosne i Hercegovine. Ali bi značilo da se mnogo veća odgovornost prenosi na domaće institucije, političke aktere, Ustavni sud BiH i sve one koji imaju obavezu da čuvaju ustavni poredak, mir, stabilnost i funkcionalnost države.

Zato pitanje nije samo: treba li OHR ostati ili otići?

Pravo pitanje je: da li su domaće institucije dovoljno snažne, odgovorne i spremne da same zaštite Dejton, državu Bosnu i Hercegovinu, njene granice, ustavni poredak i vladavinu prava?

Ako ukidanje OHR-a znači jačanje domaće odgovornosti, institucija i evropskog puta – to je jedno.

Ali ako bi to značilo otvaranje prostora za blokade, ucjene, nepoštivanje odluka Ustavnog suda i rušenje državnih nadležnosti – onda to nije korak naprijed, nego ozbiljan rizik za budućnost BiH.

Bosni i Hercegovini ne treba ni strah ni prazna politička galama. Treba joj odgovorna rasprava, jačanje institucija i jasno opredjeljenje da se mir, država i ustavni poredak ne dovode u pitanje.

Šta vi mislite – da li je BiH danas spremna za period bez OHR-a

Objava Postoje razne špekulacije oko ukidanja OHR-a – šta vi mislite? pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Kako se približavaju Opći izbori 2026. godine, sve više se govori o utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda. Iako zvanične kandidature još nisu potvrđene, politička scena već pokazuje određene trendove koji bi mogli odlučiti pobjednika.

Ako se situacija analizira bez emocija i stranačkog navijanja, Bakir Izetbegović trenutno djeluje kao kandidat sa najrealnijim izgledima za povratak u Predsjedništvo BiH.

Snaga SDA infrastrukture

Ključna prednost Bakira Izetbegovića nije samo njegovo političko iskustvo niti prepoznatljivo ime, već prije svega organizaciona snaga SDA. Ta stranka i dalje posjeduje najjaču terensku infrastrukturu u državi – od mjesnih odbora do kantonalnih organizacija.

U političkom sistemu gdje nema drugog kruga izbora, disciplinovana biračka baza često bude presudna. Upravo tu SDA godinama pokazuje stabilnost i sposobnost mobilizacije svojih glasača.

Denis Bećirović više nije samo opozicija

Aktuelni član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i dalje ima ozbiljnu političku težinu i značajnu podršku birača. Međutim, njegova pozicija danas nije ista kao 2022. godine.

Tada je nastupao kao kandidat opozicije i alternativa SDA politici. Danas, nakon nekoliko godina vlasti, Bećirović dijeli političku odgovornost za poteze Trojke, stanje u institucijama, ekonomske probleme i nezadovoljstvo dijela građana.

To automatski otvara prostor političkim protivnicima da dio odgovornosti prebace upravo na njega.

Podjela glasova može biti ključna

Jedan od najvažnijih faktora u ovoj utrci mogla bi biti podjela glasova među kandidatima koji nisu iz SDA.

Ukoliko kandidature potvrde Semir Efendić, Šuhret Fazlić, eventualno Fahrudin Radončić ili još neko iz opozicionog političkog prostora, postoji realna mogućnost rasipanja glasova birača koji žele promjene, ali nisu politički jedinstveni.

Takav scenario najviše odgovara upravo Bakiru Izetbegoviću, jer SDA tradicionalno ima stabilno i disciplinovano biračko tijelo.

Efendić kao faktor odluke

Posebno zanimljiva mogla bi biti eventualna kandidatura Semira Efendića. On ima prepoznatljivost, političku bazu i određeni utjecaj među biračima koji nisu zadovoljni ni SDA-om ni Trojkom.

Međutim, politički analitičari smatraju da bi Efendić više glasova mogao uzeti Denisu Bećiroviću nego Bakiru Izetbegoviću, što dodatno komplikuje odnose među opozicionim blokom.

Fazlić i značaj Krajine

Ime Šuhreta Fazlića također se spominje u političkim kombinacijama. Iako trenutno nema infrastrukturu koja bi ga svrstala među glavne favorite, njegova kandidatura mogla bi imati značajan regionalni utjecaj, posebno u Unsko-sanskom kantonu i dijelu Krajine.

Konačna utrka još nije definisana

Treba naglasiti da zvanična lista kandidata još nije potvrđena i da se političke okolnosti mogu značajno promijeniti do početka kampanje.

Ipak, prema trenutnom rasporedu političkih snaga, Bakir Izetbegović djeluje kao kandidat koji ima najstabilniju startnu poziciju.

Jer u politici se izbori ne dobijaju samo popularnošću na društvenim mrežama, već organizacijom, terenom, disciplinom birača i sposobnošću da se protivnički glasovi podijele. Upravo tu SDA i Bakir Izetbegović trenutno imaju najveću prednost.

Objava Zašto Bakir Izetbegović trenutno ima najveće šanse za povratak u Predsjedništvo BiH pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Povodom izjava ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira u kojima tvrdi da gotovo nijedan teroristički napad u Evropi nije bio bez takozvane „bosanske veze“, federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak najoštrije odbacuje ovakve neodgovorne, neargumentovane i politički motivisane tvrdnje koje direktno narušavaju ugled države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

Ovakve generalizacije nemaju utemeljenje u relevantnim međunarodnim izvještajima sigurnosnih agencija niti u analizama evropskih institucija koje se bave borbom protiv terorizma. Tvrdnja da su gotovo svi teroristički napadi u Evropi povezani s Bosnom i Hercegovinom predstavlja grubo iskrivljivanje činjenica i pokušaj stigmatizacije države i njenih institucija.

Posebno zabrinjava činjenica da ovakve izjave dolaze od visokog zvaničnika koji bi morao biti svjestan težine riječi koje izgovara i odgovornosti koju nosi funkcija koju obavlja. Širenje neutemeljenih tvrdnji i insinuacija doprinosi stvaranju političkih tenzija i nepovjerenja, umjesto da se jača saradnja sigurnosnih institucija u borbi protiv svih oblika kriminala i ekstremizma.

Insinuacije o postojanju „radikalizovanih ćelija“ i njihovim navodnim vezama sa dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine, bez iznošenja konkretnih činjenica i dokaza, predstavljaju neozbiljan i opasan pokušaj političke manipulacije sigurnosnim pitanjima.

Pokušaji političke instrumentalizacije sigurnosnih tema od strane pojedinih političara iz Republike Srpske, uključujući Željka Budimira i Milorada Dodika neće riješiti stvarne probleme sa kojima se suočavaju građani tog entiteta niti će doprinijeti stabilnosti i sigurnosti. Takva retorika ne donosi nikakvo poboljšanje stanja u Republici Srpskoj, niti može prikriti nedostatak konkretnih rezultata u radu institucija.

Također, pokušaji pojedinih političara da kroz ovakvu retoriku skreću pažnju međunarodne javnosti i približe se političkim centrima moći, uključujući i krugove oko predsjednika Donalda Trumpa, predstavljaju politički populizam koji ih, u najboljem slučaju, može dovesti tek do „hodnika“ međunarodne politike, ali ne i do ozbiljnog političkog uvažavanja.

Umjesto iznošenja neutemeljenih optužbi i narušavanja ugleda države, odgovorni politički akteri trebali bi se posvetiti rješavanju stvarnih problema građana i jačanju institucija države Bosne i Hercegovine. Iznošenje teških optužbi bez činjenica i dokaza, koje očigledno ne mogu ponuditi, dodatno kompromituje politički kredibilitet onih koji takve tvrdnje iznose.

Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak poziva ministra Željka Budimira da javno pojasni i argumentuje svoje tvrdnje ili da se javno izvini građanima Bosne i Hercegovine zbog iznošenja neutemeljenih i štetnih kvalifikacija koje narušavaju međunarodni ugled države i doprinose produbljivanju političkih podjela.

Objava Demantij Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

AVAZ

Objava Akcija SIPA-e: Pretresaju se stambeni i pomoćni objekti pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

BORS je saopštila da 1. mart nije nikakav praznik već datum početka tragičnog sukoba i da taj dan treba proglasiti danom žalosti u RS.
U BORS smatraju da je ovaj prijedlog opravdan, jer je, kako su naglasili u saopštenju, 1. mart 1992. godine asocijacija na početak rata u BiH i stradanja koje je potom uslijedilo.
federalna.ba/Beta

Objava Dodik podržao ideju Boračke organizacije RS-a da 1. mart bude proglašen Danom žalosti pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Snaga naroda – Ramo Isak porodici tragično stradalog mladića Erdoana Morankića, koji je život izgubio u tramvajskoj nesreći u Sarajevu, želi da izrazi saučešće. Žalimo što je još jedan mladi život ugašen i nadamo se da će nadležni poduzeti sve kako se ovakve nesreće više ne bi dešavale.

Osobama koje su povrijeđene u ovoj nesreći želimo brzo ozdravljenje i nadamo se će ljekari uspješno sanirati njihove povrede.

Od nadležnih organa, koji su zaduženi za utvrđivanje uzroka ove tragične saobraćajne nesreće, tražimo da, rukovodeći se profesionalnim uputstvima, provedu kvalitetnu i brzu istragu i tako spriječe bilo kakve špekulacije, koje su se u smislu odgovornosti, već pojavile u javnosti. Naravno, očekujemo da će svi za koje se dokaže da su odgovorni biti sankcionisani u skladu da zakonskim propisima.

Snaga naroda – Ramo Isak
Predsjedništvo

Objava Iskreno saučešće porodici tragično stradalog Erdoana Morankića pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Maks Primorac, član “Heritidž faundejšn”, potpuno je u pravu kada je na saslušanju o situaciji na zapadnom Balkanu, u organizaciji Pododbora za Evropu Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, rekao da je BiH propala država, kaže predsjednik SNSD, Milorad Dodik.

– On je juče samo izgovorio ono što bi svi trebalo da vide, da u BiH strani birokrata blokira zakone, smjenjuje izabrane lidere, stavlja veto na zakone, zabranjuje bilo koga ko mu se ne sviđa i truje međunacionalne odnose – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Dodik navodi da političko Sarajevo, umjesto zaštite ravnopravnosti naroda i entiteta i njihovog suvereniteta, godinama pokušava da stvori unitarnu BiH u kojoj bi samo Bošnjaci odlučivali.Y

Objava Dodik: Maks Primorac je u pravu – BiH je propala država pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Sprovode je policijski službenici PU Gradiška i PU Banjaluka

Policijska akcija “Arija” u toku je na području Gradiške i Banjaluke, a usmjerena je na rasvjetljavanje teških krađa i krađa.

Kako saznaje ATV uhapšeno je više osoba i u toku su pretresi na nekoliko lokacija.

Akciju sprovode policijski službenici PU Gradiška i PU Banjaluka.

Više detalja bit će poznato tokom dana.

Objava Velika policijska akcija: Uhapšeno više osoba, pretresi u toku pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto i veća je za 1,43 posto u odnosu na prethodnu godinu

Na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH danas u Sarajevu istaknuto je da je izvoz u posmatranom periodu iznosio 12,9 milijardi KM, a uvoz 22,6 milijardi KM.

Izvoz je rastao 5,60 posto (porast od 686 miliona KM), dok je uvoz rastao 4,11 posto (porast od 892 miliona KM).

Navedeno je da je vanjskotrgovinski deficit porastao na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto i veća je za 1,43 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Naglašeno je da rast izvoza ukazuje na stabilizaciju izvoznih tokova i jaču orijentaciju ka konkurentnim proizvodima.

Više od dvije trećine izvoza iz BiH ide ka EU, što potvrđuje visoku integraciju u evropsko tržište.

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić izjavio je da je rast uvoza rezultat povećane lične potrošnje, nastavka infrastrukturnih projekata i veće tražnje za robom široke potrošnje.

Podsjetio je da strukturni problemi ostaju, a to su zavisnost od uvoza energenata, hrane i sirovina.

Objava Više od dvije trećine izvoza iz BiH ide ka EU, u periodu januar-septembar izvoz rastao više od uvoza pojavila se prvi puta na uskvijesti.ba.