Iz Kopenhagena je, naravno, odmah stigao negativan odgovor, a slične poruke su poslane i iz Nuuka, glavnog grada Grenlanda. Tako je počela prva u nizu međunarodnih “trakavica” u koju će biti uključen Trump kao predsjednik SAD-a.
Ipak, stavljanje Grenlanda u međunarodni fokus je skrenulo pažnju i na sam život na ovom otoku, koji se može opisati kao surov i težak. To sugerišu i brojke koje kažu da građani Grenlanda imaju probleme koje će rješavati bilo koji “vlasnik” ovog prostora, bilo da je riječ o Danskoj, SAD-u ili nezavisnoj vladi u Nuuku.
Depresija i alkoholizam
Kao i veliki broj država i teritorija koje su bliske Sjevernom polu, Grenland ima problem s visokom stopom depresije među svojim stanovnicima.
Do depresije i, nažalost, visoke stope samoubistava među stanovnicima ovog otoka dolazi zbog izrazito niskih temperatura te činjenice da u jednom dijelu godine dnevnog svjetla bude i po manje od šest sati.
Ovo sa sobom nosi probleme, a brojni građani Grenlanda se u ovim uslovima oslanjaju na alkohol. Stopa konzumacije alkohola po glavi stanovnika je najveća na svijetu, a Grenland je, prema statističkim podacima, svjetski lider i u stopi samoubistava.
Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump je u prethodnih mjesec dana intenzivno zagovarao kupovinu najvećeg ostrva na svijetu Grenlanda, koji se formalno nalazi pod kontrolom Danske.
Iz Kopenhagena je, naravno, odmah stigao negativan odgovor, a slične poruke su poslane i iz Nuuka, glavnog grada Grenlanda. Tako je počela prva u nizu međunarodnih “trakavica” u koju će biti uključen Trump kao predsjednik SAD-a.
Ipak, stavljanje Grenlanda u međunarodni fokus je skrenulo pažnju i na sam život na ovom otoku, koji se može opisati kao surov i težak. To sugerišu i brojke koje kažu da građani Grenlanda imaju probleme koje će rješavati bilo koji “vlasnik” ovog prostora, bilo da je riječ o Danskoj, SAD-u ili nezavisnoj vladi u Nuuku.
Depresija i alkoholizam
Kao i veliki broj država i teritorija koje su bliske Sjevernom polu, Grenland ima problem s visokom stopom depresije među svojim stanovnicima.
Do depresije i, nažalost, visoke stope samoubistava među stanovnicima ovog otoka dolazi zbog izrazito niskih temperatura te činjenice da u jednom dijelu godine dnevnog svjetla bude i po manje od šest sati.
Ovo sa sobom nosi probleme, a brojni građani Grenlanda se u ovim uslovima oslanjaju na alkohol. Stopa konzumacije alkohola po glavi stanovnika je najveća na svijetu, a Grenland je, prema statističkim podacima, svjetski lider i u stopi samoubistava.
Pored toga, Grenland ima problem i sa visokom stopom ubistava i nasilja u porodici, koje također, prema procjenama, dolazi s surovom realnošću života na ovom otoku. U to sve se može ubrojiti i djelomična socijalna izolacija, budući da u ovim uslovima postoje određena naselja s malim brojem stanovnika koji su, manje više, izolovani od ostatka svijeta.
Ističe se i problem visoke cijene nekretnina. U glavnom gradu Nuuku trenutno više od 2.000 osoba čeka na dodjelu državnih stanova, a ovo je relativno velika brojka u odnosu na ukupnu populaciju otoka.
Neograničen potencijal u rudama, ali s velikom cijenom
Također, ekonomija Grenlanda je izrazito limitirana, barem dok se ne krene u veću eksploataciju masovnih rudnih bogatstava. Trenutno, 98 posto ekonomske aktivnosti Grenlanda je u ribarstvu, a otok zavisi od 600 miliona dolara koliko godišnje dobija iz Danske, prenosi Klix.
Rudarstvo je, ipak, potencijal kojeg je, između ostalih, prepoznao i Donald Trump, a punu vrijednost suštinski niko još ne zna sa sigurnošću.
Na ivicama Grenlanda nalaze se rudna bogatstva poput rijetkih metala, depoziti urana te rezerve nafte i prirodnog gasa.
Međutim, doći do ovog bogatstva ne znači samo “oduzeti”, odnosno otkupiti Grenland od Danske, već i dobiti međunarodni legitimitet.
Drugim riječima, države poput Rusije i Kine neće lagano prihvatiti da njihov najveći rival samo preuzme ovako važan dio svijeta.
“Prokletstvo” geostrateškog položaja
Brojni stručnjaci za međunarodne odnose i geopolitiku smatraju da će se u budućnosti voditi ogromna borba za resurse u blizini oba pola, a ako bi SAD uspostavila kontrolu nad Grenlandom, to bi joj dalo ogromnu geostratešku prednost u nekom budućem sukobu.
Washington s Grenlandom ne bi samo dobio kontrolu nad resursima, već i kontrolu nad rutama u Arktičkom okeanu, čiji geopolitički položaj bi mogao biti značajno veći u budućnosti.
Izvor vijesti: haber.ba