Bivši ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov izjavio je da je krajnje vrijeme da Bosna i Hercegovina dobije status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.
Naime, tokom pisanja autorskog teksta, Dimitrov je naveo da su Bosna i Hercegovina i Crna Gora do 2006. godine bile jednake na putu ka EU. Obje države su navedene godine potpisale sporazum o pridruživanju Uniji, a nakon toga Bosna i Hercegovina je počela da zaostaje na ovom putu.
Pregovori za pristupanje
– Crna Gora je u decembru 2008. podnijela zahtjev za članstvo u EU, status kandidatkinje za članstvo je dobila u decembru 2010., a pregovore za pristupanje je započela u junu 2012. Vlasti Bosne i Hercegovine su u decembru 2008., motivisane Crnom Gorom, najavile da će podnijeti zahtjev za članstvo. Nije bila jedina – Albanija je to učinila u aprilu 2009., a Srbija u decembru 2009. – podsjetio je Dimitrov.
Međutim, prema njegovim riječima, institucije EU su kazale Bosni i Hercegovini da se ne prijavljuje. Dodao je da je unija u novembru 2009. poručila da to ne čini dok se ne zatvori Ured visokog predstavnika (OHR). Mjesec dana kasnije, uslov je odbačen, ali je Bosni i Hercegovini rečeno da čeka do dolaska novog specijalnog predstavnika EU.
Čekalo se do 2011., ali je EU postavila još jedan uslov. Kazao je da je BiH morala provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava, a koja se odnosi na Ustav.
– Uslov je odbačen 2014. Bosna i Hercegovina je po presudama ovog suda bolja nego pojedine članice Unije, među kojima su Italija i Francuska – rekao je.
Bosna i Hercegovina je u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo, ali je entuzijazam nedugo nakon toga izgubljen. Kazao je da je EU nastavila pred Bosnu i Hercegovinu, kao i druge države Zapadnog Balkana, postavljati uslove koje nisu mogle ispuniti. Kada je Bosna i Hercegovina ispunila još četiri uslova, aplikacija za članstvo je konačno, u septembru 2016. proslijeđena Evropskoj komisiji”, naveo je.
Komisija je u maju 2019. objavila mišljenje, preporuke za Bosnu i Hercegovinu. Za Sjevernu Makedoniju to je učinila 2005., za Crnu Goru 2010., za Srbiju 2011., a za Ukrajinu i Moldaviju ove godine. Dimitrov ne smatra da je EU ovakvim pristupom doprinijela Bosni i Hercegovini. Rekao je da je ova država imala napredak kada je tretirana kao što su tretirane njene komšije.
Konstatovao je da je sama Unija time gubila kredibilitet i jačala nacionalističke snage.
Prioritetne reforme
Postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina u decembru ove godine dobije status kandidatkinje za članstvo u EU, podsjetio je on.
– Bosna i Hercegovina moći provesti sve prioritetne reforme samo ako zaista bude dio, kako je naveo, kredibilnog procesa pristupanja Uniji. Kako je istakao, svako ko želi jačati državnost Bosne i Hercegovine treba pokazati njenim građanima da postoji kredibilan put uslovljen zaslugama, a ne proizvoljnim uslovima – smatra on.
Ističe da bi kretanje ka naprijed značilo da EU cijeni multietničku, suverenu, ujedinjenu Bosnu i Hercegovinu.
– To bi bila poruka građanima i poslovnim subjektima da će reformom zemlje pristupiti EU, u kojoj je Hrvatska od 2013. Time bi se pružila nada i energija, a obje su očajnički potrebne kako se pogoršavaju ekonomske i društvene okolnosti zbog globalnih dešavanja – naveo je on.
Za njega ne bi bilo prvi put da EU davanjem statusa kandidatkinje za članstvo šalje političku poruku i podstiče na reforme. Kao primjer za to je istakao Tursku.
– U ovoj zemlji je do 1999., kada je dobila status kandidatkinje, postojala smrtna kazna. Ubrzo nakon toga je ukinuta, a EU je sljedećih nekoliko godina imala veliki utjecaj i desile su se brojne reforme. Hrvatska je 2004. dobila status kandidatkinje, iako ključni optuženi nisu bili izručeni Sudu u Hagu. Ubrzo su izručeni – ukazao je.
Nije dovoljan
No, mišljenja je da status kandidatkinje za članstvo nije dovoljan. Kao primjer za to je istakao Sjevernu Makedoniju i Tursku – u obje države pregovori za pridruživanje su stopirani.
Potrebnim je ocijenio da postoji, kako je naveo, kredibilan cilj koje države mogu samostalno ostvariti. Poručio je da pred Bosnu i Hercegovinu, kao i pred ostatak Zapadnog Balkana, treba postaviti ciljeve čije ostvarivanje neće ovisiti od unutrašnje politike EU.
– Cilj povezan sa zaslugama, objektivnim procjenama Evropske komisije, čime će se podsticati na reforme – izjavio je.
Kao najbolji način da se to postigne naveo je to da EU objavi da će svaka država Zapadnog Balkana dobiti pristup jedinstvenom evropskom tržištu nakon što ispuni kriterije. Među onima je koji su pri stavu da bi se time obnovio utjecaj Unije po pitanju vladavine prava. Osim toga, mišljenja je da bi se time pomoglo Bosni i Hercegovini da konsoliduje, kako je istakao, svoju državnost i da bude funkcionalnija. Poručio je da je to ostvarivo kroz nekoliko godina ako su političari zaista posvećeni tome. prneosi “Avaz“.
Izvor vijesti: haber.ba