Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 2. veljače 2025. godine, pristigla 18.991 prijava oboljelih od gripe, pri čemu su u zadnjem tjednu zaprimljene 6864 prijave (grafikon dolje).
Tijekom ove sezone, zaključno s 5. tjednom, zbog gripe je hospitalizirano ukupno 945 osoba, u usporedbi s 851 bolničkim prijemom u istom razdoblju prošle sezone. U istom razdoblju ove sezone prijavljen je manji broj prijema u jedinice intenzivnog liječenja (53) u odnosu na prošlu (75).
Potvrđeno 26 smrti
U ovoj sezoni zabilježeno je 26 smrtnih ishoda koji se mogu pripisati gripi. No stvarna brojka, koja se skriva u višku smrtnosti, zasigurno je puno veća. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), sezonska gripa godišnje uzrokuje između 290.000 i 650.000 smrtnih slučajeva diljem svijeta. Ovaj “višak smrtnosti” odnosi se na povećani broj umrlih tijekom sezone gripe u usporedbi s razdobljima izvan sezone.
HZJZ navodi da je taj višak smrtnosti posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama, kao što su osobe u dobi od 65 godina i starije te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. U oko 60% pozitivnih nalaza u ovoj sezoni detektiran je virus gripe A, a u ostatku virus gripe B.
Gripa je ozbiljna bolest, pa je razumijevanje učinkovitih metoda prevencije i liječenja ključno za smanjenje njezine učestalosti i simptoma. U nastavku donosimo pregled znanstveno utemeljenih strategija za prevenciju i ublažavanje gripe.
Cijepljenje protiv gripe
Cijepljenje je najučinkovitija metoda prevencije gripe. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preporučuju godišnje cijepljenje protiv gripe za sve osobe starije od 6 mjeseci, posebno za one u rizičnim skupinama, poput starijih osoba, trudnica i kroničnih bolesnika. Cijepljenje smanjuje rizik od obolijevanja, težinu simptoma te mogućnost razvoja komplikacija. Prema HZJZ-u, cijepljenje se preporučuje tijekom cijele sezone gripe, dokle god je virus u cirkulaciji.
Prema metaanalizi objavljenoj u časopisu European Respiratory Review, cijepljenje protiv gripe smanjuje rizik od smrti za približno 50%, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Međutim, učinkovitost cjepiva u prevenciji same infekcije varira ovisno o sezoni i podudarnosti cjepiva s cirkulirajućim sojevima, a kreće se između 25% i 60%. Cjepivo je najučinkovitije kada se njegov sastav dobro podudara s aktualnim sojevima virusa, a ono se radi na temelju sojeva koji su bili u cirkulaciji prethodne sezone.
Antivirusni lijekovi
U slučaju obolijevanja od gripe antivirusni lijekovi mogu biti korisni u smanjenju trajanja i težine simptoma. Najčešće korišteni lijekovi su inhibitori neuraminidaze, poput oseltamivira (Tamiflu) i zanamivira (Relenza). Oni djeluju tako da sprječavaju širenje virusa unutar tijela. Prema dostupnim podacima, antivirusni lijekovi su najučinkovitiji ako se primijene unutar prvih 48 sati od pojave simptoma. Osobe s povećanim rizikom od komplikacija, poput starijih osoba, trudnica i kroničnih bolesnika, trebaju se konzultirati s liječnikom o potrebi primjene antivirusnih lijekova.
Lijekovi za smanjenje temperature i ublažavanje bolova
Za ublažavanje simptoma gripe, poput povišene tjelesne temperature, glavobolje i bolova u mišićima, preporučuje se korištenje lijekova poput paracetamola ili nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) kao što je ibuprofen. Oni pomažu u smanjenju nelagode i poboljšanju općeg stanja pacijenta. Važno je pridržavati se preporučenih doza i konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom, posebno kod djece, trudnica i osoba s kroničnim bolestima.
Suplementi i vitamini
Ljudi vole vjerovati da narodni lijekovi poput vruće juhe, rakije, češnjaka i čaja s limunom štite od virusnih bolesti, no za takve teze nema ozbiljnih znanstvenih potvrda. Uloga suplemenata i vitamina u prevenciji i liječenju gripe predmet je brojnih istraživanja. Vitamin C, vitamin D i cink često se spominju kao potencijalni saveznici u borbi protiv respiratornih infekcija.
Iako neki podaci sugeriraju da adekvatan unos ovih nutrijenata može podržati imunološki sustav, dokazi o njihovoj učinkovitosti u prevenciji ili liječenju gripe su mješoviti. Primjerice, u sustavnom pregledu objavljenom u Cochrane Database of Systematic Reviews zaključeno je da suplementacija vitaminom C ne smanjuje učestalost prehlade u općoj populaciji, ali može skratiti trajanje simptoma. Prije uzimanja bilo kakvih suplemenata preporučuje se konzultacija s liječnikom.
Važno je istaknuti da je suplementiranje korisno za one ljude koji imaju manjak određenih vitamina ili minerala, a ne za zdravu populaciju.
Opće preventivne mjere
Osim cijepljenja i lijekova, postoje i opće mjere koje mogu smanjiti rizik od infekcije:
Higijena ruku: Redovito pranje ruku sapunom i vodom ili korištenje dezinficijensa na bazi alkohola može spriječiti širenje virusa.
Izbjegavanje bliskog kontakta: Održavanje distance od osoba koje pokazuju simptome bolesti smanjuje rizik od prijenosa virusa.
Prekrivanje usta i nosa: Korištenje maramica ili kašljanje i kihanje u područje lakta pomaže u sprječavanju širenja kapljica koje mogu sadržavati virus.
Izbjegavanje dodirivanja lica: Ruke mogu prenijeti virus na sluznice nosa, usta i očiju, stoga je važno izbjegavati dodirivanje lica nečistim rukama.
Održavanje zdravog načina života: Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, adekvatan san i smanjenje stresa podržavaju imunološki sustav.
Maske: Maske mogu pomoći u sprječavanju širenja gripe, posebno u zatvorenim prostorima i u situacijama bliskog kontakta. Prema istraživanjima, kirurške i N95 maske smanjuju prijenos respiratornih kapljica koje sadrže virus gripe, čime se smanjuje rizik od zaraze. Njihova učinkovitost je najveća kada ih pravilno nose zaražene osobe kako bi spriječile širenje virusa na druge, prenosi index.
Izvor vijesti: haber.ba