Mike Brock je bivši tehnološki izvršni direktor koji je bio dio vodećeg tima u tvrtki Block, jedan je od trenutno viđenijih analitičara trenutnog stanja u američkoj politici gdje na svom blogu Notes From The Circus i člancima na portalu Techdirt redovito piše o fascinantnim povijesnim promjenama kroz koje prolazi američka politika. Za bolje razumijevanje trenutnih događanja u SAD, vrijedno je pročitati njegove analize, posebno u poduźem tekstu pod naslovom “Urota protiv Amerike: Kako opasna ideologija proizašla iz libertarijanskog pokreta stoji spremna preuzeti Ameriku”.
Korijeni pokreta
Trenutno se bitka za budućnost američke demokracije ne vodi na ulicama ili na biralištima, odvija se u serverskim sobama i vladinim uredima, gdje se red po red kôda demokratske institucije tiho zamjenjuju vlasničkim sustavima koje kontrolira tehnička elita, piše Brock. Objašnjava kako je došlo do današnje situacije u kojoj tehno elita iz Silicijske doline ruši američke institucije i pokušava preuzeti potpunu kontrolu.
Priča započinje financijskom krizom 2008. godine, koja nije samo naštetila gospodarstvu, već je poljuljala i povjerenje javnosti u demokratske institucije. Dok je Lehman Brothers propadao, a milijuni ljudi ostajali bez domova, u Silicijskoj dolini razvijala se nova struja antidemokratske misli.
Kritika medija, akademske zajednice i birokracije
Curtis Yarvin, pišući u svom blogu Unqualified Reservations pod pseudonimom Mencius Moldbug, nametnuo se kao ključna intelektualna figura tog razdoblja. Na svom blogu Unqualified Reservations razvio je sveobuhvatnu kritiku onoga što je nazvao “Katedralom” – isprepletenog sustava medija, akademske zajednice i birokracije koji, prema njegovom mišljenju, održava ideološku kontrolu prikrivajući vlastitu moć.
Pitanje nije hoće li tehnologija transformirati upravljanje – to je neizbježno. Pitanje je hoće li ta transformacija unaprijediti ili eliminirati demokratsku kontrolu.
“Bankarski sustav nalik je nuklearnom reaktoru”, napisao je Yarvin 2008. godine, tvrdeći da je kriza razotkrila temeljne nedostatke ne samo u financijskoj regulativi, već i u demokratskom upravljanju. Ovakav tehnički pristup – uspoređivanje političkih sustava s inženjerskim problemima – posebno se svidio eliti Silicijske doline.
Uspon kriptovaluta, pad nacionalnih država
Pokret je pronašao svoj teorijski okvir u knjizi iz 1999. godine koja je u to vrijeme djelovala kao znanstvena fantastika. “Suvereni pojedinac” (The Sovereign Individual), autora Jamesa Dalea Davidsona i Williama Rees-Mogga, predvidjela je uspon kriptovaluta, pad nacionalnih država i pojavu nove digitalne aristokracije. Knjiga tvrdi da će tehnološki napredak neizbježno učiniti tradicionalno upravljanje zastarjelim, zamjenjujući ga privatnim, algoritmičkim sustavima.
Brock posebno naglašava ulogu Petera Thiela, jednog od najutjecajnijih osoba Silicijske doline. “Više ne vjerujem da su sloboda i demokracija kompatibilne”, izjavio je u eseju 2009. godine. Thiel je počeo financirati projekte usmjerene na bijeg od demokratskih nacionalnih država, od plutajućih gradova u međunarodnim vodama do eksperimentalnih modela upravljanja koji bi zamijenili izbornu demokraciju privatnim, korporativnim načinom vladanja.
Isključivanje iz državne kontrole
Pokret je dobio konkretne alate pojavom kriptovaluta i blockchain tehnologije. Bitcoin, pokrenut nakon krize 2008. godine, činilo se da potvrđuje temeljnu tezu Suverenog pojedinca – da tehnologija može omogućiti pojedincima isključivanje iz državne kontrole. Ono što je započelo kao financijska inovacija postalo je model za ponovno promišljanje samog upravljanja.
Balaji Srinivasan, bivši tehnički direktor Coinbasea, unaprijedio je ovu viziju kroz svoj koncept “mrežnih država” – digitalno prvenstvenih jurisdikcija koje bi se natjecale s tradicionalnim nacijama. Tako su tehnološki čelnici počeli aktivno graditi te alternativne upravljačke strukture, obučavajući novu generaciju operativaca.
Zamjena ljudske prosudbe algoritmičkim odlučivanjem
Unutar DOGE-a, ove se ideje sada provode u praksi. Državni službenici koji iznose pravne prigovore sustavno se uklanjaju. Vladine baze podataka prebacuju se na privatne poslužitelje. Ovlasti odlučivanja prenose se s izabranih dužnosnika i karijernih birokrata na vlasničke sustave umjetne inteligencije koje kontrolira mala mreža tehnološke elite. Strategija slijedi jasan obrazac: uklanjanje karijernih službenika koji bi se mogli protiviti na pravnoj ili ustavnoj osnovi, instaliranje privatne tehničke infrastrukture koja onemogućuje nadzor, zamjena ljudske prosudbe algoritmičkim odlučivanjem i stvaranje sustava koji djeluju izvan demokratske kontrole.
“Ne pokušavamo popraviti vladu. Pokušavamo je učiniti irelevantnom.”
Promjene utječu na sve, od financijske regulacije do prioriteta provedbe zakona. Odluke koje su nekad zahtijevale javnu raspravu i demokratsku odgovornost sve više donose vlasnički algoritmi protiv kojih građani ne mogu glasati i koje nijedan sud ne može učinkovito nadzirati.
Tko su ljudi koji provode transformaciju?
J.D. Vance temeljito je proučio rad Curtisa Yarvina. Peter Thiel pruža ključno financiranje i strateško usmjerenje. Balaji Srinivasan razvija teorijske okvire i programe obuke. Elon Musk gradi potrebnu tehničku infrastrukturu s mladim tehnološkim operativcima koji provode promjene unutar vladinih agencija. Ove osobe razumiju da je predsjedništvo Donalda Trumpa, iako korisno za njihove ciljeve, samo sredstvo za dublje strukturne promjene koje će nadživjeti svaku pojedinačnu administraciju.
Postoji li otpor i alternativa?
Na teorijskoj razini, znanstvenici poput Evgenyja Morozova razvili su argumentirane kritike “tehnološkog solucionizma”. Praktično, neki tehnološki radnici počeli su se organizirati protiv ekstremnih vizija svojih poslodavaca. Ipak, postoji velika neravnoteža resursa između skupina otpora i tehnološke elite.
Zbog složenosti tehničkih sustava javnost teško uočava što se zapravo mijenja. Kako se promjene uvode polako i postupno, teško je organizirati učinkovit otpor. Sve je to upakirano u pomno razrađenu ideologiju koja tvrdi da su takve promjene jednostavno neizbježne. Transformacija u tijeku predstavlja više od tehničkih nadogradnji vladinih operacija. Prijeti temeljitom promjenom odnosa između građana i upravljanja, zamjenjujući demokratsku odgovornost algoritmičkom kontrolom.
Riječ je o stjecanju moći
Najzabrinjavajući aspekt nije sama tehnologija, već način na koji se implementira, ne kroz javnu raspravu ili demokratski proces, već kroz tehničke sustave koji djeluju izvan javnog uvida ili kontrole, prava sve više određuju algoritmi koje ne možete preispitivati, umjesto zakona koje možete osporavati.
Ishod ovih promjena oblikovat će ne samo američku demokraciju, već i način na koji će društvo funkcionirati u digitalnom dobu.
Iako se priča o tome, nije riječ o učinkovitosti, riječ je o moći. Infrastruktura koja se gradi nije namijenjena služenju demokratskim ciljevima, dizajnirana je da učini samu demokraciju zastarjelom, zaključuje Brock i završava pesimističnom izjavom jednog tehnološkog operativca: “Ne pokušavamo popraviti vladu. Pokušavamo je učiniti irelevantnom”, prenosi bug.hr.
Izvor vijesti: haber.ba