Ovaj potez dolazi u trenutku kada se cijeli svijet suočava s ekonomskim nesigurnostima, a ekonomisti izražavaju zabrinutost zbog mogućih globalnih reperkusija koje bi ovaj trgovinski sukob mogao izazvati.
Kina je reagirala na američke tarife gotovo odmah, s nizom protumjera koje uključuju pokretanje antimonopolskih istraga protiv američke tehnološke kompanije Google, kao i uvođenje carina na različite američke proizvode. Kinesko ministarstvo financija saopćilo je da će na američki ugalj i tečni prirodni gas biti uvedena carina od 15%, dok će na sirovu naftu, poljoprivrednu opremu, vozila s velikom zapreminom motora i kamionete biti uvedena carina od 10%.
Osim ovih direktnih ekonomskih mjera, Kina je također odlučila da “zbog nacionalne sigurnosti” uvede restrikcije na izvoz ključnih minerala kao što su volfram, telur, rutenij i molibden, koji su neophodni za proizvodnju brojnih visokotehnoloških proizvoda, uključujući elektroniku i vojnu opremu. Ove mjere imaju potencijal da snažno pogode američku industriju, koja je duboko zavisna od kineskog izvoza ovih minerala.
U isto vrijeme, kinesko ministarstvo trgovine je proširilo svoj popis”„nepouzdanih entiteta”, na koji su dodane dvije velike američke kompanije: PVH Group i Illumina Inc. PVH Group, poznata po brendovima kao što su Tommy Hilfiger i Calvin Klein, te Illumina, biotehnološka firma koja se bavi genetskim sekvenciranjem, sada su podložne kineskim sankcijama ili drugim restrikcijama, iako nisu iznesene specifične optužbe protiv tih kompanija. Ova odluka pokazuje da Kina ozbiljno shvata američke ekonomske prijetnje i koristi svoja sredstva kako bi odgovorila na njih, prenosi N1
“SAD-ovo jednostrano uvođenje tarifa ozbiljno krši pravila Svjetske trgovinske organizacije”, rekao je predstavnik kineskog ministarstva finansija u saopćenju. “Ove mjere ne samo da neće pomoći SAD-u da riješi svoje unutrašnje ekonomske probleme, nego će dodatno narušiti normalnu ekonomsku i trgovinsku saradnju između Kine i Sjedinjenih Država”.
Trumpova administracija, s druge strane, nije popustila pod kineskim odgovorima, naglašavajući da su tarife nužne kako bi se zaštitili američki radnici i industrija, a i da bi se prisilila Kina na poštenije trgovinske prakse. Trump je ranije izjavio da su tarife “vrlo moćan alat” za jačanje američke ekonomije i ostvarivanje političkih ciljeva.
Iako su Trumpove mjere protiv Kine pratile pripreme za slične mjere prema drugim zemljama, poput Kanade i Meksika, posljednjih dana su se pojavili znakovi smanjenja napetosti na tim frontovima. Nakon hitnih pregovora, Trump je odlučio odgoditi uvođenje tarifa na proizvode iz Meksika i Kanade. U razgovoru s meksičkom predsjednicom Claudiom Sheinbaum, Trump je pristao na odgodu tarifa, nakon što je Meksiko pristao poslati 10.000 vojnika na svoju granicu sa SAD-om. Također, u pregovorima s kanadskim premijerom Justinom Trudeaum, dogovoreno je uvođenje mjera u vrijednosti od 1,3 milijarde dolara za jačanje sigurnosti na granici i borbu protiv trgovine fentanilom.
Međutim, s obzirom na sve veću napetost s Kinom, Trump je također najavio da će održati sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kasnije ove sedmice. Ovaj razgovor će biti ključan u smanjenju eskalacije trgovinskog rata, iako Kina već planira poduzeti daljnje „odmazdne mjere“, uključujući tužbu protiv SAD-a pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, prenosi Guardian.
Ovaj trgovinski sukob između dvije najveće svjetske ekonomije ima potencijal da izazove ozbiljne globalne ekonomske posljedice. Ekonomisti upozoravaju da bi Trumpove tarifne politike mogle uzrokovati povećanje cijena za milijune Amerikanaca, što bi moglo narušiti njegovu popularnost, pogotovo nakon njegovih obećanja da će smanjiti troškove života za američke građane. Iako Trump ustrajava na tome da su tarife nužni alat za jačanje američke industrije, mnogi smatraju da bi ove mjere mogle dovesti do značajnih povećanja cijena potrošnih dobara, što bi moglo negativno utjecati na američke potrošače i usporiti ekonomski rast.
Izvor vijesti: haber.ba