Zasad nije poznato kakve će biti posljedice jer je Kongres SAD-a već dodijelio sredstva za mnoge programe i obaveza je da se ona isplate, ako već nisu isplaćena.
U toj naredbi, među mnogima koju je Trump potpisao prvog dana svog povratka na funkciju, navodi se da „programi međunarodne pomoći i birokratija nisu usklađeni sa američkim interesima i u mnogim slučajevima suprotni su američkim vrijednostima, a služe destabilizaciji svjetskog mira“.
Trump je izjavio da „nikakva dalja međunarodna pomoć Sjedinjenih Država neće biti isplaćivana ako nije u potpunosti usklađen sa spoljnom politikom predsjednika“.
Novi državni sekretar Marco Rubio je članovima Odbora Senata, gornjeg doma Kongresa SAD-a, za spoljne poslove prošle sedmice rekao da „svaki dolar koji potrošimo, svaki program koji finansiramo i svaka politika koju vodimo, moraju biti opravdani odgovorom na tri jednostavna pitanja: Da li će učiniti Ameriku bezbjednijom? Da li to čini Ameriku jačom? i Da li to čini Ameriku prosperitetnijom?“.
Nalog koji je potpisao Trump, ostavlja Rubiju ili nekom koga on odabere da donosi odluke o konkretnim projektima međunarodne pomoći, a u konsultaciji sa Kancelarijom za upravljanje i budžet. State Department i Američka agencija za međunarodni razvoj su glavne službe koje nadgledaju tu pomoć, prenosi N1.
Trump je dugo kritikovao međunarodnu pomoć SAD-a uprkos tome što ona čini svega oko jedan posto federalnog budžeta, a izuzetak su samo milijarde dolara za oružje dato Ukrajini.
Neki od najvećih primalaca pomoći SAD-a su Izrael (3,3 milijarde dolara godišnje), Egipat (1,5 milijardi dolara godišnje) i Jordan (1,7 milijardi dolara godišnje). Tu vjerovatno neće biti dramatičnoh smanjenja, jer su ti iznosi uključeni u finansijske pakete koji traju decenijama, u nekim slučajevima uz ugovorne obaveze.
Finansiranje agencija UN-a, uključujući mirovne, za ljudska prava i izbjeglice je tradicionalna meta republikanskih administracija kakva je i Trumpova, a one su smanjivale njihovo finansiranje.
Izvor vijesti: haber.ba