Brzi razvoj umjetne inteligencije omogućava računarima da samostalno obavljaju zadatke koji su nekada ovisili o ljudskoj inteligenciji. Ovo otvara ogromne mogućnosti, od personalizirane medicine do suočavanja s globalnim izazovima kao što je klimatska kriza. Ali to također predstavlja i značajne rizike, od selidbe radnih mjesta preko pristranih tehnologija do potencijalne zloupotrebe u područjima kao što je nadzor.
Dok EU uvodi sveobuhvatan pravilnik o umjetnoj inteligencijikako bi osigurala sigurnost i odgovornost korisnika, Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom kreću se u suprotnom smjeru, smanjujući ograničenja i ohrabrujući lidere tehnološke industrije da utječu na politiku.
„U SAD-u vidimo jasan odmak od naglašavanja sigurnosti korisnika”, rekla je Lisa Soder, stručnjakinja za politiku u istraživačkom centru za informacijske tehnologije Interface u Berlinu.
Trump sve više mijenja pristup zemlje oko regulacije umjetne inteligencije kako bi dao prioritet nacionalnim sigurnosnim i industrijskim interesima, rekla je ona za DW: „’Američka umjetna inteligencija na prvom mjestu’ je trenutačno veoma prisutna misao.
Utjecaj giganata informacijske tehnologije
Od Trumpovog prvog dana na funkciji postalo je jasno da je njegova nova administracija spremna dozvoliti veliki utjecaj industriji na to kako se regulira umjetna inteligencija. Njegovoj inauguraciji nazočili su tehnološki milijarderi, uključujući Elona Muska, generalnog direktora OpenAI-a Sama Altmana i izvršnog direktora korporacije Meta, Marka Zuckerberga, koji su sjedili u drugom redu odmah iza Trumpove obitelji.
Istog dana, Trump je ukinuo izvršne propise koji su se odnosili na zaštitne mjere u vezi s umjetnom inteligencijom, usvojene za vrijeme njegovog prethodnika Josepha Bidena. U danima koji su uslijedili, Trump je pozvao Altmana, kao i izvršne direktore tehnoloških kompanija SoftBank i Oracle, u Bijelu kuću kako bi najavili ono što je opisao kao „daleko najveći projekt infrastrukture umjetne inteligencije u povijesti”. Tijekom iduće četiri godine, megaprojektom nazvanim Stargate, uložit će se do 500 milijardi dolara u infrastrukturu umjetne inteligencije, uključujući centre podataka. „Sve se to događa ovdje u Americi”, rekao je Trump novinarima.
Također je potpisao izvršnu naredbu za izradu „Akcijskog plana za umjetnu inteligenciju” u roku od 180 dana. Plan ima za cilj da „održi i unaprijedi američku dominaciju na polju umjetne inteligencije”.
Iako detalji ove politike ostaju nejasni, očekuje se da će tehnološkim gigantima dati značajnu slobodu da razviju novu tehnologiju umjetne inteligencije – skladu s Trumpovom širim planom deregulacije. Ova politika će također vjerojatno smanjiti zahtjeve kompanijama da minimiziraju rizike dok integriraju inovacije u svakodnevne aplikacije.
Hoće li EU ostati vjerna svom pristupu „sigurnost na prvom mjestu”?
Ovaj pristup regulaciji umjetne inteligencije je u oštroj suprotnosti s regulatornim okruženjem s druge strane Atlantika. Tamo je nedavno stupio na snagu zakon EU-a o umjetnoj inteligenciji. Njegov cilj je da bez gušenja inovacija zaštiti građane EU-a od potencijalne štete koju može proizvesti umjetna inteligencija kako bi se postigao balans – Zakon o umjetnoj inteligenciji nameće niz pravila i zahtjeva za sustave umjetne inteligencije, od minimalnih do visokih, ovisno od rizika koji oni predstavljaju za elementarna prava korisnika.
Dok zagovornici strogih pravila aplaudiraju Europskoj uniji, naglašavajući da je nužno potrebno zaštititi korisnike od rizika koje donosi tehnologija, kritičari kažu da će to staviti europske kompanije u nepovoljan položaj u odnosu na njihove konkurente u inozemstvu.
Dok vlasti u Bruxellesu i državama članicama otvaraju urede i formiraju timove za provedbu pravila, odvija se debata o tome kako će se tumačiti novi zakoni. „U EU-u također vidimo promjenu u osjećajima i dosta neizvjesnosti u vezi s tim što je zaista izvodljivo i koliko EU može biti ambiciozan sa svojim pravilima —a primjer, kakve informacije mogu zahtijevati od kompanija”, rekla je Lisa Soder.
Globalna utrka za umjetnu inteligenciju
Stručnjaci također očekuju da će Trumpovo predsjedanje imati trajan utjecaj na globalnu utrku u domeni umjetne inteligencije –a međunarodnu utakmicu između država i kompanija u razvoju i primjeni najsuvremenije tehnologije koja će im dati ekonomske, vojne i strateške prednosti.
Do sada su Sjedinjene Države jasan predvodnik jer ta zemlja dominira i istraživanjem umjetne inteligencije i investicijama, a u toj zemlji su kod kuće tehnološki giganti kao što su Google, Meta, Apple i OpenAI. Ipak, Kina i njezine kompanije, koje su na drugom mjestu u razvoju umjetne inteligencije, brzo napreduju.
Posljednjih godina, napori da se razviju međunarodno obvezujuća pravila i zaštitne „ograde” za tehnologiju umjetne inteligencije uglavnom su bili neuspješni. Sada, sa Trumpom u Bijeloj kući, izgledi da se dođe do globalnih pravila još su manji.
Izgleda da je i dragovoljna posvećenost sigurnom razvoju i korištenju umjetne inteligencije koju su mnoge velike tehnološke kompanije prakticirale u prošlosti, sada neizvjesna, rekla je Soder. Kada se mnogi izvršni direktori sastanu sa svjetskim liderima u Parizu 10. i 11. veljače na Akcijskom samitu o umjetnoj inteligenciji, čiji je domaćin francuska vlada, bit će zanimljivo vidjeti koliko se pridržavaju dobrovoljnih ograničenja, dodala je ona.
„U prošlosti su kompanije obećavale da će uraditi dosta toga u ime sigurnosti i povjerenja”, rekla je ona. „Sada kada se geopolitička situacija promijenila, ovaj samit će biti doista važan test da vidimo hoće li to nastaviti raditi”, prenosi DW.
Izvor vijesti: haber.ba