Naša misija je da pripadnike boračkih populacija pomognemo u rješavanju njihovih problema
U prava smo uveli i djecu pripadnika naših štićenih kategorija, pa u ovoj drugoj kreditnoj liniji koja se odnosi na iznose od 40.000 do 100.000 KM sa rokom odplate na 20 godina sa 4 % fiksnom kamatom, tretirat ćemo djecu pripadnika svih boračkih kategorija i raseljenih osoba, a u klauzuli smo naveli da oni koji ostvare ova kreditna sredstva moraju ostati u BiH minimum pet godina.
Naša želja i interes je da pokušamo zadržati mlade ljude ovdje i zbog toga smo ove godine omogućili i planirali kreditne linije za 8 do 9 porodica kojeispunjavaju uvjete, kako bismo im pomogli, ali i stimulisali da ostanu u BiH i da ovdje nastave živjeti, jer nama su naši ljudi potrebni.
Smatramo da smo jedna produžena ruka rada Vlade USK-a i lokalnih zajednica sa USK.
Javna ustanova “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih
populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija” i ove će godine realizirati projekat
kreditnih linija za pripadnike štićenih kategorija, a za rješavanje stambenih pitanja. O tome, ali i
drugim aktivnostima kroz koje ovaj Kantonalni fond stimulira pripadnike boračkih kategorija, za Krajinu
govori Almir Tutić vršilac dužnosti direktora ove ustanove.
KRAJINA: Da li su otklonjeni problemi koji su na jedan period zaustavili realizaciju projekta
kreditiranja pripadnika boračkih populacija u ovoj godini?
Tutić: Program rada ove ustanove je još krajem marta ove godine poslan u Ministarstvo za boračka pitanja, ali barem se činilo da je tadašnja politička situacija i sve ono što se uz nju veže, dovelo do toga da je Program rada Kantonalnog fonda usvojen tek sada. Mislim da to nije dobro, jer Program rada je usvajan na identičan način kao i tokom protekle četiri godine, pa nije postojao nikakav razlog da se on i sad ne usvoji. Takav odnos prema pripadnicima boračkih populacija nije dobar, jer se stekao dojam barem među našim korisnicima da se preko njih lome neki tuđi, da ne kažem lični interesi, zbog čega je u tom periodu, dakle u martu, Program rada bio prolongiran u Skupštini Unsko-sanskog kantona koja ga je trebala već tada usvojiti. Ali, mi smo nastojali na nekin način premostiti taj period čekanja, pa smo u onom dijelu koji smo mogli realizirati zacrtane ciljeve bez Programa rada, raspisali smo Javni poziv za prvu kreditnu liniju u 2023.godini. Završili smo sve programske i zakonske procedure koje nas obavezuju da ih ispunimo do realizacije zahtjeva za kredit, također smo terenski obišli sve aplikante, izvršili bodovanje, a ove sedmice čekamo sjednicu Upravnog odbora kako bismo potvrdili bodovnu listu po gradovima i općinama, a koju ćemo postaviti na našu Oglasnu ploču, kao i na našu web stranicu (www.kantonalnifondusk.ba) na kojoj se nalaze sve potrebne informacije kako o radu Kantonalnog fonda, tako o uvjetima za apliciranje za kreditnu liniju. Naš rad je i više nego potpuno transparentan a uvidom u dokumentaciju koju prezentiramo na našoj stranici, vidljivo je da svi koji žele mogu dobiti potrebne informacije u potpunom obimu njihovog interesovanja, ponuđene informacije tretiraju sve naše aktivnosti, od programa i plana rada, izvještaja, obrazaca, pravilnika i svega ostalog što je vezano za rad ove ustanove. Ona je urađena 2020. godine, redovno se ažurira, transparentna je i svi oni koji dobiju sredstva ili ih traže, lako mogu imati pristup svim podacima i informacijama.
KRAJINA: Koliko je Kantonalni fond zaprimio zahtjeva za javni poziv za dobijanje kreditnih sredstava?
Tutić: Po Javnom pozivu, dakle oni koji su se u roku prijavili, zaprimljeno je 539 zahtjeva za kreditiranje. Poslije raspisivanja Javnog poziva također smo zaprimili određen broj zahtjeva, ali mi ne znamo da li ćemo zbog kratkog roka i kapaciteta banke stići te osobe obraditi, iako su se prijavili izvan vremena koje je terminirano u Javnom pozivu. Potrudit ćemo se da u okvirima zakona i Pravilnika realiziramo zahtjeve onih koji ispunjavaju uvjete, jer mi imamo analize koje smo radili u protekle četiri godine, pa se pokazalo da u prosjeku bude i do 32% ili 33 % odbijenih zahtjeva od strane banke, jer banka vrši pojedinačnu provjeru kreditne sposbnosti savkog aplikanta za kredit. Tako da bi se mogli dogoditi da oko 150 osoba koje su aplicirale za kredit jednostavno ne budu od strane banke prihvaćene zbog slabe kreditne sposobnosti za realizaciju ovog kredita. Moram napomenuti da je načinjena velika šteta neusvajanjem Programa rada za 2023.-u Kantonalnog fonda u martu mjesecu, neplasirajući strestva iz naše aktive, to je onaj dio koji nam se na mjesečnom nivou vraća kroz kreditne rate koji naši klijenti uplaćuju kao povrat kredita, izgubili oko 200.000 KM samo na tome što nismo plasirali ova sredstva.
KRAJINA: O kojem novčanom iznosu se radi za realizaciju prvog Javnog poziva za stambeno kreditiranje?
Tutić: Po Programu rada, 3.800.000 KM za sada, uz mogućnost unutarašnje preraspodjele po segmentima rada ako ne bude dobre realizacije zadanih ciljeva u Pogramu rada za 2023.-u, a sve zbog razloga koje sam već naveo, onda bi dio iz tih sredstava bio prenamijenjen na drugu liniju, ali kapacitet za realizaciju je nepuna četiri mjeseca, jer budžetska godina završava sa 31. decembrom 2023. godine, i zadnji spisak koji bi se trebao realizirati, mora biti poslan na realizaciju sedam dana prije završetka budžetske godine.
KRAJINA: Koje kreditne linije u Kantonalnom fondu postoje, koji je najveći, a koji najniži iznos za koji neko može aplicirati?
Tutić: Po prvoj liniji kreditiranja, najniži iznos je 5.000 KM do 15.000 KM sa 2 posto kamatne stope i na period od pet godina. U istoj toj kreditnoj liniji imamo i onu od 15.000 KM do 40.000 KM na osam godina otplatnog perioda sa 3,5 posto kamatne stope. I taj dio smo već završili, dakle obavljena je provjera svih kandidata, ukupno njih 359.
KRAJINA: Hoće li do kraja ove budžetske godine biti raspisan drugi Javni poziv za stambeno kreditiranje pripadnika boračkih populacija?
Tutić: Planiramo na sjednici Upravnog odbora kandidirati dva javna poziva, dakle Javni poziv za drugu kreditnu liniju i Javni poziv za interventna sredstva. Javni poziv bi trebao trajati oko 15 dana, a javni poziv za Interventa sredstva do isteka budžetske godine ili dok imamo sredstava za tu namjenu. Pokušat ćemo uraditi nešto i po tom osnovu, sve u interesu zadovoljavanja potreba pripadnika boračkih populacija i raseljenih osoba, ukoliko za to dobijemo podršku Upravnog odbora.
KRAJINA: Koliko je Budžet Kantonalnog fonda za stambeno zbrinjavanje boračkih kategorija?
Tutić: Moram napomenuti da je Kantonalni fond vanbudžetski korisnik i da su naši prihodi po osnovu Zakonu o financiranju Kantonalnog fonda, kao jedan od glavnih izvor naših prihoda, a drugi se ostvaruju od akumuliranog pasiva koji se nakon plasiranja sredstava, putem marže vraća nama, a ujedno nam se vraća i rata kredita koja nam ustvari puni budžet i stvara cirkulirana sredstva koja mi ponovno stavljamo u opticaj. Dakle, ostvareni prihodi za 2021. godinu su bili 8.393.349 KM ostvareni prihodi za 2022. godinu su 8. 289,719.00 KM, a naš planirani prihod za 2023. godinu je 8.941.588 KM, dakle to su iznosi koje mi planiramo, a realiziraju se na isti način.
KRAJINA: Osim realizacije kreditnih linija da li ovaj Fond pomaže socijalno ugroženim pripadnicima boračkih populacija i na koji način?
Tutić: Kantonalni fond je pri svojoj sudskoj registraciji i izmjenama registracije od 2013. godine, osim rješavanja stambene situacije, uvrstio u Program rada i podršku pri samozapošljavanju, zapošljavanju, kao i posredovanju u zapošljavanju. Unatrag nekoliko godina, mi smo malo više aktivirali taj segment rada i pokušavamo taj vid pomoći podići na viši stepen. Imali smo i imamo tretiranje pripadnika boračkih kategorija po stepenu invalidnosti, dakle Izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Kantonalnog fonda, mi tretiramo ratne vojne invalide 100 % prve grupe i ratne vojne invalide 100 % druge grupe. Ratni vojni invalidi 100 % prve grupe su u potpunosti riješeni od strane Knatonalnog fonda (u tu skupinu spadaju kvadriplegičari, paraplegičari, slijepi i svi ostali sa ovako teškim stepenom oštećenja tjela), kojima su ili napravljene stambene kuće ili im je kupljen stan. Što se tiče ratnih vojnih invalida 100 % druge grupe, nastavili smo pozitivnu tradiciju podrške tim ljudima, pa smo i ove godine planirali 70.000 KM, dakle
pojedinačno po 10.000 KM bespovratnih sredstava za one koji to nisu koristili ove benefite rada Kantonalnog fonda.
Planirali smo i 70.000 KM za ratne vojne invalide 100 % prve grupe ukoliko bi sa neko javio sa potrebnom dokumentacijom i dokazao da ispunjava uvjete da ta sredstva dobije. Također, radi očuvanja digniteta i tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata, uveli smo mogućnost korištenja porava i raseljenim oosobama, znači ne samo bivšim borcima, nego i ljudima koji su protjerani sa svojih ognjišta, mada su to u pravilu bili ujedno i naši borci, koje su prvo protjerali iz njihovih kuća, potom im sve zapalili, a onda su se oni borili za ovu državu i naravno da ostvaruju prava koja su zakonom propisana. Osim toga, u prava smo uveli i djecu pripadnika ovih kategorija, a posebno u ovoj drugoj kreditnoj liniji koja se odnosi na iznose od 40.000 do100.000 KM sa rokom odplate na 20 godina sa 4 % fiksnom kamatom, gdje prednost imaju korisnici prava nad nosiocima prava, znači tretirat ćemo djecu pripadnika svih boračkih kategorija, u koji oni imaju prednost nad boračkom populacijom. Smatramo da je to i jedna produžena ruka rada Vlade Unsko-sanskog kantona i mi smo u klauzuli naveli da oni koji ostvare ova kreditna sredstva moraju ostati u
BiH pet godina. Naša želja i interes je da pokušamo zadržati mlade ljude u Bosni i zbog toga smo ove godine omogućili i planirali kreditne linje za osam do devet porodica koje ispunjavaju uvjete, kako bismo im pomogli, ali i stimulisali da ostanu u BiH i da ovdje nastave živjeti, jer nama su naši ljudski resursi prijeko potrebni. Kantonalni fond radi i na principu podrške ne samo Kantonu, nego i lokalnoj zajednici, i u tom smislu imamo određene edukacije koje se oslanjaju na projekte Strategije razvoja USK-a, i tu smo kao važan element uzeli edukaciju u IT sektoru, pa ove godine planiramo tim projektom educirati oko 80 kandidata. Tu se ne radi samo o demobilisanim borcima, više se fokusiramo na djecu bivših pripadnika boračkih kategorija, kako bismo ih educirali i stavili u proces da na tržištu rada budu što konkurentniji i bolji. Mislim da u kontinuitetu radimo jedan dobar posao, da imamo izvrsnu viziju kako i dalje unaprijediti naš posao i s ponosom ističem da je ovo jedna od najkvalitetnijih institucija koje postoje u Unsko-sanskom kantonu, a koja tretira boračke populacije. Ali ne samo njih nego i raseljene osobe, a u manjem obimu rješavamo i socijalne kategorije, pokušavamo uspostaviti sistem da u narednih par godina trajno riješimo nekoliko familija kroz socijalna davanja. Imamo ozbiljne i pažnje vrijedne planove kako pomoći i kako stimulirati naše kategorije, posebno u ova vremena inflacije i ozbiljnih financijskih i drugih kriza.
KRAJINA : Od osnivanja Kantonalnog fonda do danas, koliko ste stambeno putem kreditnih linija zbrinuli pripadnika boračkih kategorija?
Tutić: Samo prošle godine smo dodijelili pet miliona i 800.000 KM po osnovu prve kreditne linije, a po osnovu druge kreditne linije smo dodijelili 1.500.000,00 KM. Po našoj bazi podataka u proteklih 20 godina rada to je oko 12 000 korisnika. Mi radimo u većem kapacitetu zadnjih desetak godina, ali moramo znati da svi demoblisani borci nisu kreditno bili sposobni, međutim, poanta je tu tome da smo mi svojim djelovanjem i našim kreditnim linijama, devalvirali ponude lihvarskih financijskih institucija koje su došle u USK-a, te smo ih na pravi način uspjeli demotivirati u podizanju i držanju njihovih kamatnih stopa koje su u tom vremenu bile u ponudi građanima USK-a. Jer, kad god naš pripadnik isplati dobiveni kredit, pod istim uvjetima mogao je ponovno aplicirati za novi i dobiti ga. Tako imamo i to da su u zadnjih 20 godina neki ljudi i po četiri puta dobili i realizirali traženi kredit.To govori da smo stekli povjerenje kod naših korisnika. Za primjer kako smo stekli povjerenje naših korisnika ističemo samo jedan u nizu primjera, gdje smo imali situaciju da je jedna osoba sada već davne 2002. godine dobila kredit u iznosu od 45.000 KM, vartila više od dvije trećine kredita a onda je jednostavno otišla sa ovih prostora i prestala plaćati kredit. Došlo je i do sudskog procesa, pa je na ostaku tog kredit zatezna kamata došla na iznos od 17.000 KM. Imajući u vidu da mi imamo svoju procjenu onoga što nam je po našem panu trebao biti prihod od tog kredita, a mi nismo lihvari, mi nismo stavljali na licitaciju njezin
stambeni objekat, nego smo nakon ostvarenog kontakta, putem Suda joj ponudili da plati glavnicu svoga kredita, maržu koju je trebala platiti u tom vremenskom periodu i naravno sudske troškove, kako ustanova ne bi bila oštećena za ono što je planirano. Uprava je donijela odluku da se sve zatezne kamate otpišu i ona je u jednokratnom iznosu platila svoj dug. Želim reći, da mi nismo institucija koja želi da zaradi na svojim klijentima, nego im želimo pomoći. Također, tokom trajanja pandemije korona virusa mi smo svojim klijentima omogućili da šest mjeseci ne plaćaju kredite, dok se situacija ne stabilizira nakon čega su uredno nastavili da ih otplaćuju. Suština našeg rada je koordinacija sa našim ljudima, mi izlazimo na teren, razgovaramo s njima, naša je želja da pripadnik boračke populacije ima osjećaj da o njemu neko brine. Država se mora braniti i to je Ustavom definirano, ali se mora znati da ova država i 30 godina nakon rata stoji iza bivših boraca i njihovih familija, jer pored svega što radimo, želimo da se osjeti ta veza s njima, podrška prema ljudima koji su se borili za ovu zemlju i to je nešto što treba i dalje gajiti, a mi ćemo i dalje raditi na tome da u ovome vremenu koje je veoma teško za BiH, nađemo načina da naše ljude pomognemo i zadržimo ih
ovdje. Možda je to težak zadatak, ali i najteže prepreke savladaju se ako za to postoji volja, snaga i želja, a mi smo istinski i duboko opredijeljeni da istrajemo u našoj misiji koja se bazira da pripadnike boračkih populacija, njihove familije i druge kategorije o kojima brinemo, i dalje pomažemo u rješavanju problema koji su u našoj nadležnosti.
Razgovarala: N.Dž.N.