Nakon prosinačke i srednja siječanjska temperatura zraka – unatoč povremenim hladnim valovima, na kopnu i čestim temperaturnim minusima – diljem Hrvatske bila je viša od prosječne, ali ipak s većinom manjim odstupanjima od prošlomjesečnih.
Ostvare li se trenutačno vrlo vjerojatne prognoze, ni u veljači velike hladnoće biti neće, a razmjerno toplo vjerojatno će biti i proljeće!?
Januar
Službene analize i ocjene klimatologa DHMZ-a doći će uskoro, ali već sad se može zaključiti kako je – unatoč prošlotjednim hladnih, studenim, na kopnu gdjekad i ledenim danima – srednja temperatura zraka ovogodišnjega siječnja na meteorološkim postajama DHMZ-a bila od 1 do 3°C viša od prosječnih vrijednosti, i to od posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine.
Srećom za mnoge, rekordna toplina je izostala, za razliku od mjestimice u prosincu, a i odstupanja od srednjih vrijednosti bila su većinom manja. Jedna od iznimki je Dubrovnik, gdje je odstupanje u siječnju bilo čak veće nego u prosincu. No, valja znati i da je srednja siječanjska temperatura zraka u Dubrovniku čak 3. na popisu najviših od 1961., otkad na toj postaji postoje mjerenja, odmah iza siječnja 2014. i 2023. godine.
Ukupna količina oborine ponovno je bila nejednoliko raspoređena, pa je bilo i zamjetnijeg manjka, osobito na srednjem i južnom Jadranu, ali i viška, posebice u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj, te ponajviše na riječkom području. U Rijeci, primjerice, ovaj siječanj je 7. najkišovitiji od 1948. godine i početka mjerenja na postojećoj meteorološkoj postaji DHMZ-a. Posljednji s većom ukupnom mjesečnom količinom oborine bio je 2014. godine, a osim njega, u ovom stoljeću u Rijeci je kišovitiji siječanj bio još samo 2001.
Prve dvije trećine zime
Nakon tog “viška” u siječnju te znatno manjeg u prosincu, i dosadašnji dio klimatološkog računanja zime u Rijeci je među 10 s najviše oborine, u zagrebačkom Maksimiru 12. na sličnom popisu, dok je u Dubrovniku, primjerice, 7. na popisu “najsuših” – s najmanjim količinama oborine. Manje u prve dvije trećine zime u ovom stoljeću bilo je samo 2013./14. i 2016./17.
I dok je kod oborine bilo i “manjka” i “viška”, srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja diljem Hrvatske je viša od prosječne, uglavnom za oko 2°C. I pritom u Rijeci rekordno visoka, u Splitu i Dubrovniku 3. na popisu najviših, a u većini unutrašnjosti je iznimnost trenutačno manja. No, vrlo vjerojatno će se povećati.
Februar
I najnovije prognoze za temperaturne prilike u veljači prilično su u skladu s dosadašnjima – daju prilično veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, posebice sljedećih desetak dana. Mogućnost za hladnije razdoblje postoji u drugom dijelu mjeseca, trenutačno najvjerojatnije u trećem cijelom tjednu veljače.
Prognoze za oborinu manje su pouzdane, a i promjenjivije, pa ne treba iznenaditi ako i u veljači ukupna mjesečna količina oborine bude nejednoliko raspoređena.
Proljeće, ljeto
Ni u prognozama za sljedeće mjesece nema znatnijih promjena. Ili, kako je nedavno za Klimatski izazov Prvog programa Hrvatskog radija prognozirao Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a:
“Dugoročna prognoza pokazuje povećanu vjerojatnost za iznadprosječnu toplinu i u idućim mjesecima, pa neće biti iznenađenje ako i ova godina bude još jedna u nizu ekstremno toplih, u skladu s postojećim klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem.”
Kakvo će biti vrijeme danas i idućih dana?
Hrvatsku danas očekuje pretežno sunčano vrijeme, no već od sredine dana sa sjeverozapada će doći do postupnog porasta naoblake. Iako će veći dio dana biti suh, navečer i tijekom noći na petak, u unutrašnjosti zemlje ponegdje se očekuje slaba kiša, primarno u središnjim i istočnim predjelima, donosi DHMZ.
Jutarnji sati donose lokalno maglu, što bi moglo utjecati na vidljivost u prometu, stoga vozače pozivamo na dodatan oprez. Vjetar će biti slab tijekom većeg dijela dana, no na moru i u večernjim satima na istoku zemlje očekuje se umjeren sjeverozapadni vjetar. Posebno upozoravamo na područje podno Velebita gdje će krajem dana zapuhati umjerena do jaka bura, što bi moglo otežati uvjete za pomorce.
Najviša dnevna temperatura zraka kretat će se od 7 do 11 stupnjeva Celzija u unutrašnjosti, dok će na obali i otocima biti nešto ugodnije s temperaturama između 12 i 16 stupnjeva Celzija, prenosi HRT.
Izvor vijesti: haber.ba