Objavljen trenutak kad se srušio most, a vozila pala u rijeku: Sve više žrtava zbog tajfuna Yagi

Devet ljudi je poginulo tokom tajfuna, koji je u subotu zahvatio Vijetnam prije nego što je oslabio u tropsku oluju, a 50 drugih je umrlo tokom poplava i klizišta koje su uslijedile. Nivoi nekoliko rijeka na sjeveru Vijetnama su i dalje opasno visoki.

Putnički autobus sa 20 ljudi odnijela je danas ujutro poplava u planinskoj provinciji Cao Bang. Spasioci su bili angažovani, ali su klizišta blokirala put do mjesta gdje se incident dogodio., prenosi N1.

Prometni most preko nabujale Crvene rijeke u provinciji Fu To srušio se jutros. Nekoliko vozila je palo u reku, a tri osobe su spašene i prebačene u bolnicu.

U nedjelju je u gradu Sa Pa u klizištu poginulo šest osoba, uključujući jednu bebu, a devetoro je povrijeđeno.

Tajfun Yagi bio je najjači tajfun koji je pogodio Vijetnam proteklih decenija, a u subotu je opustošio zemlju sa udarima vjetra do 149 kilometara na čas. U nedjelju je oslabio na tropsku oluju, ali meteorološka agencija zemlje i dalje upozorava da bi pljuskovi koji nastavljaju mogli da izazovu poplave i klizišta.

U glavnom gradu Hanoju radnici su čistili počupano drveće, oborene bilborde i srušene stubove za struju. Obilna kiša je nastavila da pada na sjeverozapadu Vijetnama, a prognostičari su saopštili da bi ponegdje moglo da padne i rekordnih 40 centimetara kiše.

Najmanje tri miliona ljudi ostalo je bez struje u provincijama Kvang Nin i Hajfong.

Yagi je oštetio i poljoprivredno zemljište, blizu 116.192 hektara gdje se najviše uzgaja pirinač.

Prije nego što je pogodio Vijetnam, Jagi je izazvao najmanje 20 smrtnih slučajeva na Filipinima prošle nedjelje, kao i tri smrti u Kini.

Bendžamin Horton, direktor Opservatorije Zemlje u Singapuru, rekao je da oluje poput tajfuna Yagi „postaju sve jače zbog klimatskih promjena, prije svega zato što toplije okeanske vode obezbjeđuju više energije za podsticanje oluja, što dovodi do povećanja brzine vjetra i obilnijih padavina“.

Horton je rekao da su zaštita prirodnih sistema u rasponu od koralnih grebena do rijeka uz izgradnju struktura koje su otpornije na jake vjetrove i leteće krhotine, kao i poboljšanje infrastrukture, mjere koje bi mogle pomoći zemljama da se bolje nose sa jakim tajfunima.

Izvor vijesti: haber.ba