Kako javlja Reuters, Putin isključuje bilo kakve veće teritorijalne ustupke i inzistira na tome da Kijev odustane od ambicija da se pridruži NATO-u.
Prema riječima pet sadašnjih i bivših ruskih državnih službenika, Kremlj bi mogao pristati na zamrzavanje sukoba duž prve crte bojišnice.
Možda postoji prostor za pregovore o preciznoj podjeli četiriju istočnih regija Donjecka, Luhanska, Zaporižja i Hersona. Dok Moskva tvrdi da su četiri regije u potpunosti dio Rusije, pod njenim nuklearnim kišobranom, njezine snage na terenu kontroliraju 70-80% teritorija s oko 26 000 četvornih kilometara koje još drže ukrajinske trupe, prenosi N1.
Rusija bi također mogla biti otvorena za povlačenje s relativno malih dijelova teritorija koje drži u regijama Harkiv i Mikolajiv, na sjeveru i jugu Ukrajine.
Dva su izvora za Reuters rekla da bi odluka predsjednika Joea Bidena o upotrebi ATACMS projektila na ruskom teritoriju od strane Ukrajine mogla zakomplicirati i odgoditi bilo kakvo rješenje te pooštriti zahtjeve Moskve.
Ako se ne dogovori prekid vatre, rekla su dva izvora, Rusija će se boriti dalje. Iako Rusija neće tolerirati pridruživanje Ukrajine NATO-u ili prisutnost NATO trupa na ukrajinskom tlu, otvorena je za razgovor o sigurnosnim jamstvima za Kijev, dodaju dužnosnici u razgovoru za Reuters.
Kremlj bi mogao tražiti da Kijev ograniči veličinu svojih oružanih snaga, ali i da ne bude ograničenja o upotrebi ruskog jezika.
Na pitanje Reutersa kako bi mogao izgledati mogući prekid vatre, dva ruska izvora pozvala su se na nacrt sporazuma koji je umalo odobren u travnju 2022. nakon razgovora u Istanbulu, a koji je Putin u javnosti spominjao kao moguću osnovu za dogovor. Prema tom nacrtu, Ukrajina bi trebala pristati na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodna sigurnosna jamstva od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država.
Jedan od ruskih dužnosnika rekao je da neće biti sporazuma ako Ukrajina ne dobije sigurnosna jamstva.
Izvor vijesti: haber.ba