Prednosti koje kompanija ima kada implementira disruptivne tehnologije Industrije 4.0 su brojne.
„Kompanije će poboljšat proces poslovanja, smanjiti operativne troškove, povećat produktivnost, imat proširen pristup globalnom ekonomskom tržištu, bolju spoljnju i unutarnju saradnju, kao i povećanu sigurnost poslovnih i ličnih podatka”- naveo je dopisni član ANUBiH Isak Karabegović.
Velike su prednosti i kod implementiranja napredne robotike u proizvodne procese kompanija.
“Smanjuju se kapitalni troškovi, povećava stopa proizvodnje i profitabilnosti, mogućnost automatizacije određenih operacija, unapređenje kvalitete rada zaposlenih, kontinuirano poboljšanje kvalitete proizvoda, smanjenje materijalnog otpada, transformacija krute u fleksibilnu automatizaciju, ušteda prostora, povećana raznolikost i smanjen životni ciklus proizvoda” – nabrojao je dopisni član ANUBiH Karabegović.
Edisa Dreković PhD kandidat Univerziteta u Nišu pojasnila je značaj digitalnih blizanaca.
“Kako tehnologija nastavlja da se razvija, Digital Twins će igrati ključnu ulogu u pokretanju inovacija, efikasnosti i održivosti u digitalnoj eri. Prihvatanje Digital Twins nudi organizacijama konkurentsku prednost u digitalnoj eri i otvara nove mogućnosti za inovacije i rast.”
Koliko smo dio digitalnog svijeta najbolje pokazuju podaci da je 4,66 milijardi korisnika interneta, dnevne prestrage dostižu 3,5 milijardi, a procjenjuje se da će do 2025. godine ukupan broj podataka koji su pohranjeni doći do 175 zetabajta.
„Zamislite da 175 zetabajta pohranimo na DVD-eve. To bi bilo dovoljno da oni okruže planetu Zemlju 222 puta”- objasnio je Haris Arslanagić.
Iako digitalni marketing dobija sve veći značaj, tradicionalni marketinški kanali imaju svoje mjesto na tržištu BiH.
“Najbolje bi bilo napraviti sinergiju ova dva marketinga, jer naše tržište i dalje nije zrelo da se odluči samo za digitalni ili da ostanemo samo na tradicionalnom marketingu” – u svom izlaganju savjetuje Maida Eljazović, Nelt Grupa.
Predstavljajući digitalnu transformaciju u zdravstvu Adna Softić iz Verlab Instituta je istakla: “Radimo na različitim projektima u ovom polju i trudimo se da se u Bosni i Hercegovini zdravstvo predstavi kao jedno od polja gdje će digitalna transformacija naći svoj put.”
Otpor u vidu nezainteresovanost ljekara i nepovjerenja pacijenata prema novim tehnologijama može se spriječiti.
“Najvažnije je da vještačku inteligenciju prikažemo kao alat koji pomaže doktorima u uspostavljanju dijagnoze, a pacijentima u dobijanju adekvatne individualne terapije” – smatra Softić.
Potrebno je raditi na unapređenju znanja i vještina kod postojećih i potencijalnih zaposlenika i na ubrzanom implementiranju svih tehnologija Industrije 4.0 u proizvodne i poslovne procese.
“Morat ćemo svi uložit napore, ne samo industrija, nego i Akademija ali i svi zaposleni da bismo se pomjerili ka stanju koje je postalo standard u ostatku svijeta” – istakla je Mirha Bičo Ćar, profesorica sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Učesnici međunarodne naučne konferencije složili su se da je za napredovanje u ovoj oblasti izuzetno važno da se Industrija 4.0 sa svojim tehnologijama uvrsti u nastavne planove i programe obrazovnih institucija tehničkih, ekonomskih i drugih fakulteta, te da se organizuje okrugli sto na ovu temu.
Istakli su i da sigurnost u Industriji 4.0 zahtijeva veću pažnju akademske zajednice, zakonodavaca i privrednika, te da je važno popularizirati i implementirati tehnologije Industrije 4.0 u razvoju proizvoda, ispitivanju proizvoda i procesa u prehrambenoj proizvodnji, farmaceutskoj industriji i marketingu.
Također, potrebno je nastaviti izučavati i implementirati tehnologije vještačke inteligencije.