Demokrati u Senatu Sjedinjenih Američkih Država blokirali su donošenje zakona kojim bi se sankcionirao Međunarodni krivični sud (ICC) zbog izdavanja naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina u Gaza.
Glasanje je pokazalo da je zakon dobio 54 glasa za i 45 protiv, što je manje od 60 glasova potrebnih za konačno usvajanje.
Stručnjaci Ujedinjenih naroda, evropski dužnosnici te sadašnji i bivši predsjednici upravnog tijela ICC-a svi su istupili protiv prijedloga zakona, upozoravajući da bi on postavio opasan presedan u vrijeme sve veće važnosti za međunarodni pravni poredak.
Ali mnogi demokrati koji su glasali protiv ove mjere i dalje su optuživali sud da je poduzeo nepravedne radnje protiv Izraela izdavanjem naloga protiv Netanyahua i Gallanta. Sud je istovremeno izdao nalog za hapšenje komandanta Hamasa Mohammeda Deifa zbog njegove uloge u napadu na južni Izrael 7. oktobra 2023.
ICC je odbacio pristranost u svojim postupcima.
Govoreći prije glasanja, Chuck Schumer, čelnik Demokratske stranke u Senatu koji kontroliraju republikanci, rekao je da je zakon o sankcijama “onaj koji uveliko podržavam i volio bih da postane zakon”.
“Međutim, koliko god se protivim pristranosti ICC-a prema Izraelu, koliko god želim vidjeti da se ta institucija drastično reformira i preoblikuje, prijedlog zakona koji je pred nama je loše sastavljen i duboko problematičan”, rekao je, tvrdeći da bi zakon mogao naštetiti i SAD-u, saveznicima i kompanijama koje posluju sa sudom.
Pozvao je republikance da se vrate za pregovarački stol kako bi prilagodili jezik zakonodavstvu.
Govoreći u Senatu u znak podrške zakonu, čelnik senatske većine John Thune, republikanac, rekao je da bi ciljanje na “bliskog američkog saveznika trebalo zabrinuti sve nas”.
“Iako ICC danas cilja na Izraelce, lako bi se mogao usmjeriti na Amerikance”, rekao je.
Senator John Fetterman bio je jedini demokrat koji je glasao za zakon. Brzo je zaradio pohvale Američko-izraelskog odbora za javne poslove (AIPAC), iznimno utjecajnog proizraelskog lobija.
U objavi na platformi društvenih medija X, grupa je zahvalila Fettermanu na njegovom “principijelnom proizraelskom stavu i što je stajao uz Izrael protiv neutemeljenih napada ICC-a”.
U prošlosti je predsjednik Donald Trump zauzeo tvrd stav prema ICC-u, nametnuvši sankcije njegovim dužnosnicima 2020. zbog zabrinutosti da je sud istraživao američke vojne akcije u inostranstvu.
Administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena kasnije je opozvala tu naredbu, ali je Trump poništio Bidenovu odluku nakon preuzimanja dužnosti.
Njegov je potez do sada bio simboličan, budući da poništenje nije automatski ponovno nametnulo sankcije.
‘Kultura nekažnjivosti’
Ni SAD ni Izrael nisu stranke Rimskog statuta, kojim je uspostavljen ICC.
Međutim, sud je tvrdio da bi se izraelski dužnosnici mogli smatrati odgovornima za svoje postupke, jer su se navodni ratni zločini dogodili u Gazi.
Država Palestina članica je ICC-a od 2015. godine.
Sud je upotrijebio sličan argument u izdavanju naloga za hapšenje ruskih dužnosnika zbog navodnih zlostavljanja u Ukrajini, što su američki dužnosnici tada pozdravili. Rusija nije stranka u ICC-u, ali Ukrajina jest.
U izdavanju naloga protiv Netanyahua i Gallanta, tužitelji ICC-a tvrdili su da su izraelska ograničenja pomoći Gazi, uključujući vodu i lijekove, predstavljala izgladnjivanje kao metodu ratovanja.
Dvojica izraelskih dužnosnika također su optužena za zločine protiv čovječnosti, uključujući ubistva i progone, kao i za ratni zločin usmjeravanja napada na civile.
Do danas je izraelski rat u Gazi ubio 47.354 Palestinaca, dok je gotovo cijelo stanovništvo enklave raseljeno. Od 19. januara na snazi je slab prekid vatre.
ICC je također tražio naloge za političkog vođu Hamasa Ismaila Haniyeha i njegovog vrhovnog vođu u Gazi, Yahyu Sinwara, prije nego što su obojica ubijena u izraelskim napadima.
Ranije ovog mjeseca stručnjaci UN-a pozvali su američki Senat da odbaci zakon nakon što ga je usvojio Zastupnički dom pod kontrolom republikanaca.
“Šokantno je vidjeti zemlju koja sebe smatra pobornikom vladavine prava kako pokušava spriječiti radnje nezavisnog i nepristranog suda koji je uspostavila međunarodna zajednica, kako bi osujetila odgovornost”, rekli su stručnjaci.
Dodali su da prijetnje ICC-u “promiču kulturu nekažnjivosti”.
U članku koji je u ponedjeljak objavila internetska stranica Just Security, sadašnji i bivši predsjednici Skupštine država stranaka Međunarodnog krivičnog suda, tijela koje upravlja sudom, upozorili su da bi sankcije mogle “ozbiljno omesti” najmanje 20 istraga diljem svijeta .
“Iako izazovi ostaju, predani smo ICC-ovoj viziji pravde i njegovom mandatu da osigura da niko nije iznad zakona, bez obzira na moć”, napisali su.
“Napori da se potkopa ICC su napadi na načelo da zakon štiti slabe od moćnih”, prenosi AJB.
Izvor vijesti: haber.ba