Klimatske promjene izazvane ljudskim faktorom dovele su do toga da deset najsmrtonosnijih ekstremnih vremenskih neprilika u posljednjih 20 godina budu intenzivnije.
Također, mogućnost da će se one dešavati je postala najmanje dvostruko vjerovatnija, pokazala je nova analiza naučnika grupe World Weather Attribution (WWA) na Imperial koledžu u Londonu.
Oluje, toplotni talasi i poplave koji su u posljednje dvije decenije pogodile Evropu, Afriku i Aziju ubile su više od 570.000 ljudi, piše BBC.
”Ova studija bi trebalo da otvori oči političkim liderima koji se drže fosilnih goriva koja griju planetu i uništavaju živote. Ako nastavimo da sagorijevamo naftu, gas i ugalj, patnje ljudi će se nastaviti”, rekla je Friederike Otto, suosnivačica WWA.
Istraživači su se fokusirali na 10 najsmrtonosnijih vremenskih događaja registrovanih u Međunarodnoj bazi podataka o katastrofama od 2004.
Najsmrtonosniji događaj u posljednje dvije decenije bila je suša u Somaliji 2011. za koju se smatra da je ubila više od 250.000 ljudi.
Istraživači su otkrili da su nedovoljne padavine koje su dovele do suše bile ekstremnije zbog klimatskih promjena.
Na listi se nalazi i toplotni talas koji je pogodio Francusku 2015. godine i tokom kojeg je preminulo više od 3.000 ljudi, a istraživači kažu da je visoka temperatura dvostruko vjerovatnija zbog klimatskih promjena.
UN su upozorile da će aktuelne klimatske politike rezultirati zagrijavanjem planete za više od tri stepena Celzijusa do kraja vijeka, iako je Pariskim sporazumom dogovoreno da se zagrijavanje ograniči na 1,5 stepeni.
Lista također sadrži evropske toplotne talase iz 2022. godine, kada je umrlo 53.000 ljudi, i 2023. godine, kada je život izgubilo 37.000 ljudi.
Ovi događaji bi bili nemogući bez klimatskih promjena, navode naučnici u studiji.
Kako se dodaje, klimatske promjene su povećale intenzitet smrtonosnih tropskih ciklona koji su pogodili Bangladeš 2007. godine, Mjanmar 2008. i Filipine 2013.
”Ogroman broj smrtnih slučajeva koji stalno viđamo u ekstremnim vremenskim uslovima pokazuje da nismo dobro pripremljeni za zagrijavanje od 1,3 stepena Celzijusa, a kamoli za 1,5 stepeni ili 2 stepena”, rekla je Roop Singh, iz Klimatskog centra Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca koji podržava WWA.
Ona je rekla da je ova studija pokazala potrebu da sve zemlje izgrade otpornost na klimatske promjene i upozorila da će se rekordi ekstremnih vremenih prilika povećavati zajedno sa zagrijavanjem planete, pišu Vijesti.ba.
Izvor vijesti: haber.ba