U Sarajevu 26. maja 1990. godine održao se javni sastanak inicijativnog odbora za formiranje političke partije pod nazivom „Jugoslovenska muslimanska partija“. Međutim, zbog tadašnjeg zakona o udruživanju građana koji je zabranjivao institucionalno okupljanje na etničkoj ili religijskoj osnovi takav naziv nije dobio podršku među okupljenim pristalicama.
Pronađeno je kompromisno rješenje pod nazivom „Stranka demokratske akcije“ koja je okarakterisana kao novi politički savez građana tadašnje države koji uglavnom pripada „muslimanskom“ historijskom krugu, ali i svih drugih žitelja bivše Jugoslavije koji žele prihvatiti program i statut Stranke demokratske akcije. Važno je naglasiti da je stranku formiralo četrdeset ljudi tada „muslimanske“ nacionalnosti iz različitih dijelova države. Dakle, članstvo Odbora je uistinu bilo jugoslavensko, jer su ga činili ljudi iz Sarajeva, Maribora, Ljubljane, Mostara, Zagreba i drugih gradova. Među osnivačima nalazili su se estradni umjetnici, Omer Pobrić te Safet Isović koji je bio i glavni inicijator naziva stranke.
Naravno, centralna ličnost tadašnjeg inicijativnog odbora bio je rahmetli Alija Izetbegović koji je do tada u medijskom prostoru bio poznat po montiranom Sarajevskom procesu iz početka osamdesetih godina prošlog vijeka.
Programska orijentacija SDA odnosila se na ukidanje monopola jedne partije, odnosno jednoumlja u državi, borba za neposredne izbore i parlamentarnu demokratiju. Osim toga, stranka se zalagala da su „Muslimani“ autohtoni bosanski narod, kao i to da će se SDA zalagati za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države svih građana i naroda koji obitavaju u njoj. U tadašnjim krugovima održavaju se i tribine gdje su se obavljale pripreme za izmjenu Ustava o potrebi redefiniranja pojma nacije, odnosno povratka „bošnjaštva“ u Bosnu i Hercegovinu čiji su inicijatori bili visoki dužnosnici SDA, Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić, kao i nekih drugih ljudi. Na prvim Općim izborima održanim u novembru 1990. godine SDA osvaja najveći broj glasova na svim nivoima vlasti, između ostalog i tri od sedam članova Predsjedništva SR BiH. Po koncu, ova stranka biva glavna u organiziranju otpora naše domovine, te formiranju Patriotske lige i Zelenih beretki. U poslijeratnom periodu ubjedljivo pobjeđuje u nekoliko izbornih ciklusa, da bi 2000. godine po prvi put bila dijelom opozicije. Godinu dana kasnije, na čelo stranke dolazi rahmetli Sulejman Tihić koji je zamijenio predsjednika Aliju Izetbegovića na mjestu prvog čovjeka SDA. Predsjednik Tihić ostaje na čelu stranke sve do svoje smrti, a od 2015. godine prvi čovjek stranke je gospodin Bakir Izetbegović.
U konačnici, SDA je od svog osnivanja do dana današnjeg prolazila kroz nekoliko faza. U protekle tri decenije stranka se susretala sa raznim usponima, padovima ali i izdajama u određenom periodu. Međutim, jedna od historijskih činjenica jeste ta da je za vrijeme vladavine ove stranke održan referendum o nezavisnosti domovine nakon 529 godina različitih okupacija, odbranjena opstojnost i nezavisnost Bosne i Hercegovine te u postratnom periodu provedeno najveći broj reformi odnosno doneseno zakona na državnom nivou.
Uskvijesti. ba Aldin Nesimović