Izgledno je da će se poskupljenja goriva nastaviti, što uzrokuje i poskupljenje životnih potrepština. Vlast bi mogla ublažiti ekonomsku krizu, ali to još nije učinila.
Brzo se približava trenutak kada će se za litar goriva plaćati četiri KM, a maslac je već dosegao cijenu od 10 KM.
Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić (SBB) je početkom ovog mjeseca, kada je litar goriva koštao 3,30 KM, izjavio da je to najniže u regiji. S obzirom na kupovnu moć većina građana, onda je ova Džindićeva tvrdnja vrlo upitna.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je građanima savjetovao da manje voze automobile. Apsurdno je da je to sugerisao političar koji se često prevozi helikopterom, pa i do stranačkih derneka i koji živi u raskoši.
Vlast, i entitetska i državna, uvjerava da ne može previše utjecati na cijene goriva, odnosno da su one određene ponudom i potražnjom na tržištu te posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu. Distributeri također tvrde da je cijena odraz tržišnih kretanja.
Ekonomista: Država može nešto uraditi
Međutim, ekonomista Igor Gavran ne misli da vlast ne može ništa učiniti. Druge države je naveo kao primjer da se nešto može uraditi.
“Snižavaju stope akciza i PDV-a, fiksiraju cijene, neke čak uvode pozitivnu diskriminaciju građana, uvodeći posebne cijene za svoje državljane te više cijene za strane državljane, što je učinila Mađarska. Mi možemo učiniti to da cijene promijenimo u roku od 24 sata”, istakao je.
Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je prihvatio SDP-ov prijedlog za ukidanje akciza na gorivo, ali to nije učinio Dom naroda – da je to učinio, akcize bi bile ukinute. Govoreći o tome zašto nije donesena takva odluka, Gavran smatra da je razlog za to da što više novca bude u budžetu.
“To je jedini motiv koji mogu objasniti. Ako to nije motiv, onda ne vidim šta bi moglo da bude motiv”, konstatovao je.