Sadržaj poruke prenosimo u cijelosti.
“Kao što možda znate, Generalna skupština Ujedinjenih naroda će u narednim sedmicama glasati o Nacrtu rezolucije kojom se 11. jula proglašava “Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine”. Podsjećam da je genocid počinjen u julu 1995. godine u “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih naroda Srebrenica.
Više od 8000 dječaka i muškaraca brutalno je pogubljeno, hiljade su prisilno raseljene, cijele porodice uništene, njihovi domovi devastirani, zajednice razbijene. Sudbina bošnjačko-muslimanskog naroda u „sigurnim zonama“ UN-a, uključujući enklave Srebrenica i Žepa, simbol je neispunjenog obećanja i vjere u zaštitu međunarodne zajednice. Brojni počinitelji privedeni su pravdi, a najgnusniji zločin – sistemsko ubijanje bošnjačkog stanovništva u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica – presudili su Međunarodni sud pravde i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i ne smije biti podložna tumačenju. Ove presude su jedinstveno i specifično obrazloženje za uspostavljanje “Međunarodnog dana razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine” i fokusiranje rezolucije samo na Srebrenicu i ono što se dogodilo 1995. godine. Nažalost, još uvijek se suočavamo s negiranjem genocida i veličanjem ratnih zločinaca, stoga moramo zajedničkim snagama eliminirati takve ideologije.
Nacrt rezolucije koji će 2. maja biti predstavljen Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda prilika je da se genocid u Srebrenici učini trajnim dijelom kolektivnog sjećanja čovječanstva kroz uspostavu Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Nakon odluke da se 7. aprila proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Ruandi 2003. (dalje izmijenjen 2018. kao Međunarodni dan sjećanja na genocid nad Tutsijima u Ruandi 1994.), čvrsto vjerujemo da Generalna skupština UN-a treba, u istom smislu, odrediti 11. jula kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, pred 30. godišnjicu genocida u Srebrenici. Čvrsto sam uvjeren da će uspostava ovog obilježavanja značajno doprinijeti miru i sigurnosti. Ova Rezolucija je takav pokušaj.
Duboko smo zabrinuti što postoji nekoliko zemalja koje pokušavaju sabotirati usvajanje ove Rezolucije, dovodeći u pitanje presude i kvalifikacije međunarodnih kaznenih sudova. Lideri onih nekoliko zemalja koji se protive komemoraciji žrtvama genocida pokazuju nedostatak svijesti i ljudskog dostojanstva, namjerno potičući nepovjerenje i napetosti, predstavljajući prijetnju pomirenju i regionalnom miru i sigurnosti. Baš kao što se suočavamo sa zločinima holokausta i genocidom nad Tutsijima u Ruandi, pokažimo, kroz primjer Srebrenice, da svijet ima sposobnost prepoznati svoje pogreške, da se zajednice mogu obnoviti i da civilizacija ima snage preuzeti odgovornost i poštovanje prema žrtvama.
Vaša Ekselencijo, želio bih zamoliti Vašu zemlju za podršku proglašenju 11. jula „Međunarodnim danom sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine“. Usvajanje ove rezolucije ojačat će vjeru u institucije Ujedinjenih naroda. Svijet to treba, mi to trebamo. Sada više nego ikada. prneosi n1
Izvor vijesti: haber.ba