Potrošači će snositi teret skuplje struje

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je evropske vlade da ne intervenišu širokom finansijskom podrškom zbog energetske krize u regionu i da umjesto toga treba da dopuste da potrošači snose teret viših cijena kako bi se potakli da štede energiju i pomogli prelasku na zelenu energiju.

MMF smatra da države treba da zaštite najugroženija domaćinstva ciljanom podrškom, ali napominje da će postojeće politike koje imaju za cilj da zaštite sve potrošače od rastućih cijena ugroziti evropske ekonomije, pri čemu su mnoge već na ivici recesije i obeshrabriti energetsku tranziciju, prenosi CNBC.

Poremećaj

– Vlade ne mogu da spriječe gubitak realnog nacionalnog dohotka koji proizlazi od udara tržišnih poremećaja. One bi trebalo da dozvole da povećanje cijena goriva potpuno pređe na krajnje korisnike kako bi potakle uštedu energije i prelazak sa fosilnih goriva, piše u blogu evropskog ogranka MMF-a.

Do sada su evropski kreatori politike uvodili sveobuhvatne kontrole cijena, subvencije i smanjenje poreza kako bi ublažili udar rastućih cijena energije, koje su uzletjele širom kontinenta usljed rusko-ukrajinskog rata.

MMF upozorava da je takva sveobuhvatna podrška kratkovida, da to neke vlade košta procijenjenih 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda ove godine.

– Potiskivanje prelaska na maloprodajne cijene jednostavno odgađa potrebno prilagođavanje energetskom šoku putem smanjenja podsticaja za domaćinstva i preduzeća, koje bi potakle štednju energije i povećalo efikasnost, navodi se u izvještaju.

Kompenzacija

Umjesto toga, MMF predlaže da kreatori politike “odlučno pređu sa široko zasnovanih mjera olakšica na ciljane politike pomoći”, podržavajući prije svega siromašnija domaćinstva koja su najranjivija na rast cijena i koja su najmanje u stanju da se nose sa njima.

Potpuna kompenzacija rasta troškova života za 20 posto domaćinstava s najnižim prihodima koštala bi vlade relativnog smanjenja BDP-a za 0,4 posto u prosjeku za cijelu 2022. Kada bi to učinile za 40 posto domaćinstava s najnižim prihodima, koštalo bi ih 0,9 procenata BDP-a, dodaje se u analizi MMF-a.

Izvor vijesti: oslobodjenje.ba