Da ih ima sve više, nedavno se požalila i jedna Zagrepčanka, koja nam je poslala snimku najezde stjenica na svom prozoru. “Ovako nije bilo nikad, bilo ih je možda po stotinjak, ali ovo sad je strašno. Kako smo na četvrtom katu, vidim da su i oluci kod krova i fasada krcati, paše im sunčana strana i tu se razmnožavaju, vidjela sam jučer. Grickaju ljude, odvratne napasti”, rekla je Angela.Nisu opasni za ljude, ali jesu za hrast
Iako neugodne, ove invazivne bube nisu opasne za ljude, ali jesu za hrast. “Mrežaste hrastove stjenice nisu opasne za ljude. Iako mogu ubosti ljude svojim rilom, ti ubodi nisu ozbiljni i ne prenose bolesti. Ubodi nisu poput onih komaraca jer stjenice ne sišu krv, već se pokušavaju hraniti biljnim sokovima.
Dakle, tvrdnja da se hrane ljudskim mesom ili kožom nije istinita. Međutim, u velikom broju mogu biti neugodne jer se zadržavaju na koži i odjeći”, objasnila je Sandra Wolf Kramarić, dipl. ing. šumarstva i stručna voditeljica u Parku prirode Medvednica,piše index.
Ova je ustanova prije nekoliko dana na svojim stranicama upozorila posjetitelje na invaziju mrežastih hrastovih stjenica na Medvednici. “Na Medvednici je trenutačno zabilježen veći broj mrežastih hrastovih stjenica (Corythucha arcuata), invazivne vrste koja se širi u našim hrastovim šumama.Iako ovi sitni kukci nisu opasni za ljude, mogu biti neugodni jer pokušavaju bosti kožu i zadržavaju se na odjeći. Preporučujemo vam da budete svjesni njihove prisutnosti tijekom posjeta”, napisali su.
Hrastove se stjenice hrane biljnim sokovima hrasta, a kada padnu na ljude, često ih zamijene za stablo. Stoga će ugristi samo jednom, a kada shvate da nisu zagrizle u stablo, više neće gristi kožu. Izrazito su otporne, a u našim krajevima nemaju prirodnog neprijatelja, zbog čega se i javljaju najezde.
Uvezena iz Sjeverne Amerike
“Mrežasta hrastova stjenica (Corythucha arcuata) nije autohtona vrsta u Hrvatskoj. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena 2000. godine. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena u zadnjih nekoliko godina, a od tada se brzo širi hrastovim šumama, osobito u kontinentalnim dijelovima zemlje”, objasnila je Wolf Kramarić.
U Hrvatskoj je prvi put zabilježena 2013. godine, i to u istočnoj Slavoniji, a od tada se proširila na sve dijelove Hrvatske u kojima raste hast. Prije toga, 2000. godine, zabilježena je u Italiji, a zatim i u Turskoj, te se pretpostavlja da je uvezena drvnim materijalom iz Amerike i da se širila po kamionskim stajalištima uz autoceste, na predjelima gdje raste hrast.
Iako stjenice ne mogu potpuno uništiti stablo hrasta, mogu ga znatno oslabiti. To je zato što sišu sok s listova te uzrokuju preuranjeno propadanje lišća. Tako žuto i smeđe lišće hrastova u kasno ljeto nije znak da je jesen stigla ranije, već je upravo pokazatelj najezde hrastovih stjenica.
Izvor vijesti: haber.ba