Roba bi uskoro mogla postati temelj novog finansijskog poretka

Nalazimo se u još jednom vrlo značajnom tjednu, s mnogo događanja koja će imati utjecaja na kretanje burzovnih roba u kratkom i dugom roku. U takvim je periodima uvijek najbolje posjedovati robu. Ključni događaji ovog tjedna: počinje lunarna nova godina u Kini (što će imati utjecaja na aktivnosti na tržištu), očekuju nas političke odluke centralnih banaka SAD-a, Brazila, Kanade i ECB-a, biti će objavljeni najnoviji podaci o BDP-u u SAD-u, te podaci o PCE inflaciji u SAD-u.

Zbog svega toga, tržište će fokus staviti na gotovinska tržišta, smjer dolara, argentinske izvozne poreze i potencijalne carine SAD-a. Dolaskom Trumpa na vlast, u ovim prvim danima njegovog drugog mandata sve se svodi na pitanje carine kome, kada i kolike? A onda treba očekivati i nekakav odgovor suprotne strane. U svakom slučaju, zanimljivo, a vidjet ćemo koliko bolno i za koga sve na kraju. Roba bi uskoro mogla postati temelj novog financijskog poretka.

Na početku novog tjedna, čini se da općenito sve gubi vrijednost. Od burzi preko glavnih kriptovaluta do energije, roba i očito također svih poljoprivrednih proizvoda. Samo VIX, indeks volatilnosti raste. To je termometar straha, geopolitičke nestabilnosti. Nešto se kuha. Ulazimo li u bullish trend? Bloombergov indeks roba (BCI), indeks koji se sastoji od košarice tržišnih cijena raznih roba, povijesno jača u veljači što trgovci svakako imaju u svojoj podsvijesti.

Kineske vlasti su dale do znanja da će se, kao dio vladine strategije za privlačenje dugoročnog financiranja za dionički sektor, svake godine ubrizgavati stotine milijardi juana svježeg kapitala iz državnog osiguranja. Prvi pilot projekt bit će pokrenut u prvoj polovici godine. Vijest je izazvala rast kineskih i drugih azijskih burzi. Ovo je klasičan primjer gubitka kupovne moći: tiskam više, obezvrjeđujem novac, pa čak i dug, posljedično rastu cijene zamjenjive imovine, poput tvrtki. Svi dobivaju, a štediše gube. Paralelno, dolar se kreće oko razine od 1,05 u odnosu na euro, što je faktor koji generalno utječe na pad cijena europskih roba.

Sustav usmjeren na dolar, kakav je strukturiran od 1971., sam će se demontirati i urušiti sam u sebe. No, paradoksalno, kolaps će karakterizirati rast dolara i kamatnih stopa. Glavni uzrok, zašto se sve ovo događa, tri su vrlo moćne sile koje utječu na globalnu ekonomiju, a te tri sile se nikada prije u povijesti nisu razvijale unisono.

Došlo je do najveće ekspanzije globalnog državnog duga u posljednjih 100 godina, a ovaj put je usredotočen na Zapad, a ne na tržišta u nastajanju, kao što je uvijek bio slučaj u posljednjih 60 godina. Došao je kraj jeftinoj energiji, posebice nafti i sirovinama općenito. Ne ponestaje nam sirovina, već smo ostali bez jeftine sirovine. I zatim, treća ključna točka je da tehnologija nameće deflacijsku, nelinearnu silu na sve veći dio globalne ekonomije.
Pale cijene nafte
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna znatno pale, prvi puta u ovoj godini i nakon četiri uzastopna tjedna rasta cijene, jer je predsjednik SAD-a zatražio od OPEC-a da snizi cijene, a istodobno je najavio povećanje proizvodnje nafte u SAD-u. Nakon takvog zahtjeva, pad cijene je jedini logičan slijed događaja.

Cijena barela Brent pala je prošloga tjedna 2,8 posto, dok je cijena barela WTI pala 4,1 posto. U svom obraćanju sudionicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Trump je izjavio da je od OPEC članica zatražio sniženje cijene nafte kako bi se naštetilo ruskim financijama i tako se pritisnulo Rusiju da započne mirovne pregovore. Još prije Trump je izjavio da mu je cilj povećati domaću proizvodnju nafte, uz ubrzano izdavanje dozvola za nove projekte.

OPEC je godinama smanjivao proizvodnju zbog slabe potražnje nakon pandemije, no taj kartel odnedavno najavljuje povećanje proizvodnje, premda je sad pitanje s obzirom na situaciju na tržištu i Trumpove poruke, hoće li to i učiniti. U takvim okolnostima Međunarodna agencija za energetiku procjenjuje da će ponuda nafte u 2025. porasti za 1,9 milijuna barela dnevno, čak i ako OPEC i njegovi saveznici odgode povećanje proizvodnje do 2026. jer će proizvodnju povećati neovisni proizvođači na čelu s SAD-om.

Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF pale su ispod 48 €/MWh jer su temperature više od uobičajenih smanjile potražnju za grijanjem, iako se hladniji pomak očekuje kasnije ovog tjedna. Snažna proizvodnja obnovljive energije dodatno je smanjila potražnju za plinom u energetskom sektoru. U međuvremenu, prekidi opskrbe u Norveškoj, uključujući prekid plinskog polja Troll, pružili su određenu potporu cijenama. U međuvremenu, Europska komisija planira nastaviti razgovore s Ukrajinom, Mađarskom i Slovačkom kako bi osigurala opskrbu plinom preko ukrajinskog plinovodnog sustava, nakon prekida ruskog tranzita plina 1. siječnja. Slovačka i Mađarska pozvale su EU na intervenciju kako bi se obnovili tokovi.
Prodajni pritisak na pšenici
U agri svijetu, “pokretači tržišta” bili su slabost dolara i nepovoljno vrijeme u Južnoj Americi, gdje kiše usporavaju žetvu soje u Brazilu i suša u Argentini, što smanjuje procjene proizvodnje kukuruza i soje. Tržište žitarica u EU završilo je prošli tjedan u padu. Žitarice i uljarice padaju zajedno u kontekstu oporavka eura i pada cijene barela sirove nafte. No najviše od svega, cijene su pale zbog uzimanja profita sudionika na tržištu.

Kao i u Chicagu, u petak je na Euronextu prodajni pritisak bio najjači na pšenicu. Cijene na ugovoru iz ožujka 2025. vraćaju se na testiranje podrške od 225-226 €/t, najniže razine u više od tjedan dana. Problem izvoza u zemlje koje nisu članice EU i dalje je u fokusu, dok su pošiljke u francuskim lukama u zastoju. Osim konkurencije s crnomorskim podrijetlom, smanjenje izvoznih poreza koje je najavila argentinska vlada zabrinjava izvoznike pšenice iz EU-a.

Što se tiče EU, uvoz je za sada i soje, i sačme i kukuruza snažniji nego prošle sezone, dok je izvoz pšenice značajno slabiji nego u isto vrijeme prošle sezone. Čini se da Trump ipak neće zanemariti biogoriva u ovom mandatu, već da njegova administracija proučava mjere za proizvodnju i prodaju više biogoriva. Svakako pozitivan signal za globalne cijene sojinog zrna.

Svakako treba imati jedno oko na vrlo velikoj long poziciji koju ima kukuruz na CBOT-u. Idemo prema rekordnim razinama, a ako se pokrene u nekom trenutku likvidacija te pozicije, to će biti vrlo bolno za sve one koji su puhali u bikovska jedra. Kod soje je ta long pozicija oko 5,9 milijuna tona, što ne predstavlja neki veliki rizik. S druge pak strane, pozicije na pšenici su short, i na CBOT-u i na MATIF-u, a pitanje je ima li smisla dodatno graditi tu short poziciju u današnjim uvjetima.

Futuresi bakra pali su na oko 4,2 $/lbs na početku novog tjedna, jer je tržišno raspoloženje prigušeno prijetnjom američkog predsjednika Donalda Trumpa da će nametnuti carine i sankcije Kolumbiji. To se dogodilo nakon što je Kolumbija blokirala dva američka vojna zrakoplova koji su prevozili deportirane migrante u sklopu tekuće akcije suzbijanja ilegalne imigracije. Pad su također potaknuli razočaravajući gospodarski podaci, pri čemu se proizvodna aktivnost u Kini, velikom potrošaču bakra, neočekivano smanjila, a rast u uslužnom sektoru naglo usporio.

Osim toga, oprez je prevladao uoči kineskog jednotjednog praznika lunarne Nove godine. U međuvremenu, Freeport-McMoRan, veliki proizvođač bakra, izvijestio je prošli tjedan da je promašio svoje proizvodne ciljeve za četvrto tromjesečje i upozorio na značajan pad proizvodnje u prvom tromjesečju, prenosi lider.

Izvor vijesti: haber.ba