Svaki glas je vrijedan u borbi za demokratiju”, rekao je na jednom od posljednjih predizbornih skupova jučer Michael Kretschmer, premijer Saske i kandidat Kršćansko-demokratske unije (CDU), misleći pritom na vrlo tijesnu borbu koja će se do posljednjeg trenutka voditi između CDU-a i desničarske Alternative za Njemačku (AfD), prenosi HINA.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja instituta Istraživačka grupa izbori za javni servis ZDF, CDU u Saskoj vodi s 33 posto glasova naspram 30 posto, koliko podržava AfD.
Prema ovom ispitivanju, Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i Zelene, koji s CDU-om u ovoj istočnoj saveznoj pokrajini posljednjih pet godina tvore vladajuću koaliciju, podržalo bi po šest posto birača, tako da bi teoretski bio moguć nastavak ove vladajuće konstelacije.
Stranka Ljevica, nasljednica DDR-ove režimske stranke SED, s četiri posto ne prelazi izborni prag. Zato bi stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koju je početkom godine osnovala istoimena bivša čelnica stranke Ljevica, mogla dobiti podršku 12 posto birača kojih je u Saskoj oko 3.5 milijuna.
Premijer Kretschmer ukazuje na ekonomski uspješnu saveznu pokrajinu u koju se od pada Berlinskog zida naselilo mnogo poznatih svjetskih kompanija, prije svega automobilska industrija, a od nedavno i globalna industrija čipova.
Demokršćanski političar ukazuje na opasnost politike AfD-a koji se protivi svakoj vrsti useljavanja, pa i stručnjaka koji su Njemačkoj prijeko potrebni. Već je nekoliko ekonomskih i privrednih udruga upozorilo na negativne posljedice zastrašivanja ulagača koji dvoje o ulaganju tamo gdje je neprijateljstvo prema strancima na visokom nivou.
No Kretschmer se unutar CDU-a ističe po oštrijem stavu prema izbjeglicama, a posebno se s politikom demokršćana u ostatku zemlje razilazi po pitanju podrške Ukrajini te se zalaže za pregovore s Moskvom.
To je narativ koji očito dobro prolazi kod birača u dijelu Njemačke koji se decenijama nalazio pod protektoratom Moskve. I novoosnovani BWS i AfD igraju na “antiratnu” kartu, zalažući se prije svega za zaustavljanje vojne pomoći Ukrajini i pregovaranje s Moskvom. Ni AfD-u ni BSW-u nije strano okrivljavanje Washingtona za nevolje s Ukrajinom, antizapadni narativ koji kod stanovništva istočnog dijela Njemačke nailazi na plodno tlo.
U susjednoj Tiringiji, s oko 1,7 miliona građana s biračkim pravom, situacija je nešto drugačija. Ondje već mjesecima uvjerljivo vodi AfD, iako je taj ogranak najekstremniji dio stranke, na čelu s Bjoernom Höckeom, čovjekom kojeg se po jednoj sudskoj presudi i na temelju njegovih javnih istupa i stavova smije nekažnjeno nazivati fašistom.
AfD u Tiringiji vodi prema istom ispitivanju ZDF-a s 29 posto glasova ispred CDU-a s 23 posto. Na trećem mjestu se s 18 posto nalazi BSW iza kojeg slijedi stranka Ljevica s 13 posto.
Ova stranka u Tiringiji još uvijek ostvaruje dobre rezultate zahvaljujući isključivo glavnom kandidatu i premijeru Bodi Ramelowu. SPD, stranku kancelara Olafa Scholza, podržava šest posto birača. No ostale dvije stranke iz Scholzove savezne vlade, Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP), u Tiringiji neće prijeći izborni prag.
Ako se to dogodi i u Saskoj, mnogi analitičari predviđaju početak prijevremenog kraja socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade kojoj je do isteka mandata ostalo još godinu dana. Konačna odluka se čeka krajem rujna, kada se održavaju izbori i u trećoj istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburgu. I ovdje se očekuje strelovit uspjeh AfD-a i BSW-a.
Bez obzira na ishod u nedjelju u Tiringiji i Saskoj te u Brandenburgu za tri sedmice, analitičari su složni u procjeni da ovi izbori mijenjaju političku kartu Njemačke.
Čak i ako se savezna vlada ne raspadne nakon ova tri izbora, okretanje birača, iako se radi o pokrajinama s relativno malim brojem stanovnika, protiv politike Berlina i biranje stranaka koje reaguju na probleme građana, a to je, prema svim ispitivanjima, na prvom mjestu nekontrolirano useljavanje, dovest će do značajnih pomaka.
Savezna vlada, kako su to primijetili komentatori, više se neće moći nakon svakog ubistva iza kojeg stoje stranci koji su u Njemačku došli u jeku izbjegličkih valova posljednjih godina zadovoljiti samo javnim izražavanjem zabrinutosti i polaganjem cvijeća na mjestu zločina.
Napad od prošlog petka u Solingenu, za koji se sumnjiči jedan Sirijac koji je davno trebao biti protjeran iz Njemačke, očito je pomakao saveznu vladu s mjesta.
Odjednom su moguće akcije koje su do sada pripadnici vladajućih stranaka odbijali. U petak je tako za Afganistan poletio čarter s 28 kriminalaca afganistanskog porijekla. Vlada je obećala da ovo nije posljednji takav let i najavila protjerivanja i u zemlje poput Sirije.
Mnogi smatraju da je brza reakcija savezne vlade plod jakog pritiska vođe demokršćanske opozicije Friedricha Merza, koji je Scholzu predstavio popis mjera koje treba poduzeti kako bi se smanjila neregularna migracija i ponudio mu podršku opozicije.
To je možda i razlog zbog kojeg, suprotno očekivanjima, podrška AfD-u u Tiringiji i Saskoj nije porasla nakon napada u Solingenu.
Merz je na konferenciji za medije u utorak nakon sastanka sa Scholzom izrekao jednu rečenicu koju su ignorisali mnogi mediji uprkos njenoj težini.
“Moja stranka osjeća grižu savjesti zbog ovakvog stanja i zato to želimo ispraviti”, rekao je Merz. Izjava je prije svega žestoka kritika useljeničke politike Merzove prethodnice na čelu CDU-a Angele Merkel i njenog otvaranja granica 2015. I ujedno kasni lični obračun Merza s kancelarkom koja nikada nije skrivala koliko joj je nesimpatičan ovaj političar.,pišu Vijesti
Nekoliko dana prije i predsjednik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder se u intervjuu javnom servisu ARD-a obračunao s politikom Angele Merkel.
“Ne, mi nismo uspjeli”, rekao je Söder, parafrazirajući poznatu Merkeličinu izjavu “Uspjet ćemo”, koju je izgovorila 2015. na pitanje hoće li se Njemačka uspjeti izboriti s tolikom količinom izbjeglica iz podneblja gdje se gaje različite vrijednosti i običaji od njemačkih.
Hoće li demokratske stranke uspjeti posljednjim potezima i pooštravanjem politike prema ilegalnim useljenicima pridobiti birače koji su se u ispitivanjima javnog mnijenja odlučili za neku od stranaka čije se djelovanje dobrim dijelom oslanja na borbu protiv useljavanja, a to je ako se u obzir uzmu birači AfD-a i BSW-a gotovo pedeset posto birača, najveće je pitanje ovih pokrajinskih izbora.
Izvor vijesti: haber.ba