Ukrajina je jutros izvijestila o novim masovnim ruskim napadima. Ukrajinske vlasti jutros izvijestile su o eksplozijama na sjeveroistoku, jugu i zapadu zemlje u četvrtak ujutro, u okviru novog vala ruskih raketnih napada u kojima su, kako je rekao Kijev, oštećeni objekti elektroenergetske mreže.
Zračne snage Ukrajine proglasile su u ranim jutarnjim satima zračnu uzbunu za veći dio zemlje, čak i najzapadnije regije.
Eksplozije su se čule i u drugom najvećem ukrajinskom gradu Harkivu, koji je već duže vrijeme meta ruskih udara projektilima i bespilotnim letjelicama. Prema mišljenjima nekih zapadnih vojnih i sigurnosnih stručnjaka, Harkiv se kao cilj nalazi u fokusu velike ruske ljetne ofenzive, za koju mnogi stručnjaci kažu kako je očito da se Kremlj na to sprema.
Novi masovni napad diljem zemlje upalio je alarm i u moćnoj susjednoj NATO članici Poljskoj. Operativno zapovjedništvo poljske vojske priopćilo je jutros da ratni zrakoplovi te zemlje i NATO saveznika djeluju u poljskom zračnom prostoru zbog velikog ruskog raketnog napada na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon najnovijeg ruskog udara diljem zemlje, izjavivši da Ukrajina hitno treba snažne sustave protuzračne obrane i drugu obrambenu potporu, umjesto da se taj gorući problem ignorira i vode dugotrajne rasprave.
“Svaki naš susjed u Europi, svaki naš drugi partner vidi koliko je ukrajinska potreba za protuzračnom obranom kritična. Upravo ovdje, upravo sada, prilika je da pokažemo svijetu da je terorizam univerzalno osuđen. Ako se Rusiji dopusti da nastavi, ako ruski projektili i bespilotne letjelice Shahed napadnu ne samo Ukrajinu nego i odlučnost naših partnera, to će biti globalna podrška teroru”, poručio je Zelenski, kako prenosi Ukrainska Pravda.
‘Dajte nam te proklete Patriote!‘
Koliko je Kijev očajan u pogledu opskrbe oružjem, pokazale su i riječi ukrajinskog šefa diplomacije Dmitra Kulebe, koji nije birao riječi kada je krajem ožujka zatražio od zapadnih saveznika isporuku još protuzračnih sustava Patriot, obrativši se u prvom redu SAD-u. “Dajte nam te proklete Patriote”, rekao je Kuleba. “Da imamo dovoljno Patriota, mogli bismo zaštititi ne samo živote naših ljudi, nego i naše gospodarstvo od uništenja”, dodao je, istaknuvši da je to jedino oružje koje Ukrajina trenutačno očajnički treba za obranu.
Kuleba je upozorio da su navođeni projektili oružje od kojeg je nemoguće pobjeći. “Samo vam padne na glavu i sve uništi. Gubimo položaje i jedini je način da to spriječimo da obaramo avione koji nose bombe. Trebaju nam sustavi protuzračne obrane na prvim linijama fronte”, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova.
Ukrajinski mediji javljaju da je u najnovijem masovnom napadu ruskog agresora protuzračna obrana ukrajinskih snaga uništila 57 ruskih bespilotnih letjelica i projektila od njih 82, koliko su ih Rusi lansirali.
Koliko je situacija za Ukrajinu ozbiljna dok se suočava s manjkom streljiva, protuzračnih resursa i ruskim napredovanjima na bojištu, svjedoče i riječi američkog generala, šefa američkog Europskog zapovjedništva, Christophera Cavolija, koji nadzire vojne operacije u Europi.
Američki general: ‘Ovo je odlučujući trenutak‘
On je u srijedu upozorio zastupnike američkog Kongresa, u kojem su pro-trumpovski republikanci blokirali nasušno potrebnu pomoć Kijevu u iznosu od 60 milijardi dolara, da je rat u Ukrajini došao do odlučujućeg trenutka te kako se očekuje da će Rusija za nekoliko tjedana imati prednost od 10 naspram 1 u pogledu topničkih granata, osim ako Sjedinjene Države ne odobre dodatnu vojnu potporu vladi u Kijevu.
To znači da će Rusija, prema njegovim riječima, moći ispaliti 10 topničkih granata na svaku ispaljenu ukrajinsku granatu. “Ozbiljnost ovog trenutka ne može se precijeniti”, rekao je Cavoli svjedočeći pred Odborom za oružane snage Zastupničkog doma, kako prenosi Washington Post. Ukrajina će ostati bez topničkih granata i streljiva za protuzračnu obranu bez dodatne potpore SAD-a, rekao je. “Gubi ona strana koja ne može uzvratiti”, naglasivši da su ulozi vrlo visoki.
Češka je nedavno iznenadila zapadne saveznike objavivši da je detektirala 800.000 topničkih granata u nezapadnim zemljama koje bi mogle biti isporučene Kijevu. Češki predsjednik Petr Pavel potvrdio je da je skupina od 18 zemalja – bez ikakvog sudjelovanja Sjedinjenih Država – u potpunosti financirala kupnju streljiva. Uskoro je stiglo još dobrih vijesti jer su Česi sugerirali da su pronašli još 700.000 dostupnih granata.
Ipak, u odnosu na zahuktalu rusku vojnu proizvodnju i svesrdnu pomoć sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una, dugoročno gledajući to nije rješenje za Ukrajince, a prema nekim procjenama, granate koje je pronašla Češka – navodno su prve isporuke već obavljene – bit će ukrajinskim snagama dovoljne da pariraju Rusima samo do lipnja.
Ili pomoć ili ukrajinski kolaps
Dramatična procjena i oštro upozorenje Cavolija uslijedilo je nakon što je konzervativni republikanski predsjednik Zastupničkog doma Kongresa, Mike Johnson – kojeg je u imenovanju na tu poziciju podržao Donald Trump – odbio održati glasovanje o paketu potrošnje za nacionalnu sigurnost koji uključuje i oko 60 milijardi dolara za Ukrajinu, 14 milijardi dolara za Izrael i dodatna sredstva za pacifičke inicijative i druge prioritete.
Senat je u veljači usvojio zakon vrijedan 95,3 milijarde dolara, ali Johnson je rekao da neće razmatrati tu mjeru jer su njegovi kolege konzervativci koji se protive dodatnoj potrošnji za Ukrajinu zaprijetili da će ga maknuti s funkcije. Umjesto toga, signalizirao je namjeru da uvede alternativni zakon već ovog mjeseca, ali nije rekao kada bi on mogao biti izglasan.
Cavolijeve primjedbe najnovije su upozorenje nekog višeg američkog dužnosnika koji je upozorio Kongres da mora nastaviti s pružanjem dodatne pomoći Ukrajini, ako se želi zaustaviti napredovanje Rusije na bojnom polju. Drugi su rekli da vide čitav niz mračnih mogućnosti ako pomoć Kijevu ne bude odobrena, što uključuje i goleme ukrajinske žrtve – u najboljem scenariju – te potpuni kolaps ukrajinskih linija bojišnice u najgorem.
Cavoli je jasno poručio američkim zastupnicima da Rusija “predstavlja kroničnu prijetnju” te da se okrenula Kini, Sjevernoj Koreji i Iranu u traženju potpore u osporavanju postojećih međunarodnih normi uz stvaranje “isprepletenih strateških partnerstava”. To je pitanje nazvao je ovo pitanje “duboko sastavnim” za nacionalne sigurnosne interese SAD-a i rekao da je, iako su europski saveznici napredovali u jačanju vlastite sigurnosti, i dalje potrebno vodstvo SAD-a.
Zastupnici su u srijedu i dalje bili podijeljeni oko dodatnog financiranja za Ukrajinu, iako se očekuje da će ta mjera proći u Zastupničkom domu s nekoliko republikanskih glasova ako bude stavljena na glasanje.
Izvor vijesti: haber.ba