Sve veći broj zdravstvenih radnika napušta Unsko-sanski kanton i odlazi u strane zemlje, što prijeti urušavanjem ovdašnjeg zdravstvenog sistema, a posebno je teško nadomjestiti odlazak liječnika specijalista.
Na ovo upozoravaju iz Sindikata doktora medicine i stomatologije USK, te navode kako su razlozi ovakvih trendova niske plate i loši uslovi rada u ovdašnjem zdravstvu.
“Plate su veoma male, među najnižima u Federaciji BiH, uslovi rada katastrofalni, tako da mlade kolege nemaju gotovo nikakvog motiva da dođu i zaposle se u nekoj od ovdašnjih ustanova. Mi nismo ni svjesni da smo već u fazi urušavanja zdravstvenog sistema u našem kantonu, podaci iz manjih domova zdravlja govore da propadaju konkursi za prijem ljekara opšte prakse jer niko od mladih kolega neće da konkuriše, već posao traže u inostranstvu”, kaže Amir Rekić, predsjednik pomenutog sindikata. Dodaje kako je takva situacija tragična jer se u obrazovanje i edukaciju mladih ljekara troši veliki novac, a društvo od toga nema nikakve koristi.
Još jedan od velikih problema predstavlja i odlazak srednjeg medicinskog kadra, pa tako u Kantonalnoj bolnici u Bihaću navode kako im to predstavlja veliki problem.
U Ministarstvu zdravstva USK navode kako su svjesni ovoga problema, te da su proteklih mjeseci pokrenuli razgovore sa sindikatima zdravstvenih radnika o povećanju ličnih dohodaka.
“Moramo razgovarati kako bismo definisali finansijski okvir da bi sve bilo održivo. Vjerujemo da ćemo u narednih mjesec dana završiti pregovore i da ćemo do kraja godine potpisati novi kolektivni ugovor”, kaže Muris Halkić, resorni ministar zdravstva.
Prema njegovim riječima, situacija je posebno kritična kada je u pitanju srednji medicinski kadar, a posebno onaj koji je educiran za rad u kovid ambulantama, također tu je i problem anesteziologa, kojih je nedovoljno i rade na više radnih mjesta, kao i liječnika specijalista određenih profila.
Zdravstvene ustanove na području Unsko-sanskog kantona, prema nekim procjenama, tokom protekle tri godine napustilo je preko stotinu zdravstvenih radnika, od čega četrdesetak ljekara, među kojima veliki broj specijalista.
Odliv medicinskih radnika donekle su zaustavile restriktivne mjere usljed pandemije virusa korona, ali je potreba za ovim kadrom u zemljama Evropske unije i dalje izražena, pa se očekuje nastavak negativnih kretanja.