Iako još nema novih statističkih podataka o siromaštvu u Bosni i Hercegovini, realno bi bilo reći da se siromaštvo u našoj zemlji povećalo, pogotovo u posljednjoj godini i po, stav je sociologa i ekonomista.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je prije nekoliko dana osnovne pokazatelje relativnog siromaštva. Međutim, problem je što je posljednja godina koja je obuhvaćena tim njihovim izvještajem bila 2015, od kada se mnogo toga desilo.
Tada je u našoj zemlji bilo 16,5 posto siromašnih domaćinstava, nešto malo manje nego 2011. godine. Siromaštvo je 2015. raslo u gradovima i padalo u ruralnim sredinama.
Međutim, ukupni mjesečni izdaci te 2015. godine iznosili su 1.419 KM. Najnoviji podaci koje je u ponedjeljak, 8. novembra, objavio Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine jesu da sindikalna potrošačka korpa iznosi nešto više od 2.100 km.
UDAR NA STANDARD
Rast cijena u BiH: Najviše poskupjela hrana i odjeća
– Objektivno se povećalo siromaštvo, pogotovo posljednji period. Svi prosjeci su pali, a cijene u prosjeku rasle. Za mjesec-dva trebali bi biti kompletni podaci, ali siromaštvo definitivno jeste poraslo. Rast cijena strateških proizvoda je dosta visok dok penzije stagniraju, a lični dohoci sporije rastu. Logika govori da se pomjera granica siromaštva, samo se još ne može reći koliki je to postotak – istakao je ekonomista Željko Rička, trenutno profesor na Visokoj školi za finansije i računovodstvo Tuzla.
Rekao je da se ne zna kada će sve stati.
– To nije povezano samo sa našom situacijom, te neizvjesnosti i straha. To ima jako mali procenat. Već je svjetski trend rasta cijena – dodao je Rička.
Sociolog Amer Osmić, asistent na Fakltetu političkih nauka u Sarajevu, naglasio je da su mnogi zbog pandemije COVID-19 u posljednjih godinu i po ostali bez posla i primanja, dok i cijene ovih dana rastu, pa se može pretpostaviti da je linija siromaštva povećala.
Napomenuo je da je svaka druga osoba bila malo iznad te zamišljene granice siromaštva, te da je usljed pandemije koronavirusa veći broj pao ispod te linije.
– Potrebno je razmišljati kako pomoći najugroženijem stanovništvu, posebno višečlanim porodicama koja imaju najveće izdatke i u opasnosti su da se približe ili odu ispod linije siromaštva – dodao je Osmić.
No tačnih brojki o siromaštvu u našoj zemlji još nema. Agencija za statistiku BiH, kako nam je pojašnjeno, podatke o siromaštvu crpi iz ankete o potrošnji domaćinstava koja je bila planirana prošle godine, ali nije u potpunosti realizirana.