Graciela Gattui Santana rekla je da su slučajevi “Jojić i Radeta” otvoreni skoro deset godina, a sve zbog nedostatka saradnje Srbije u hapšenju i prebacivanju optuženih.
“To je jedan od najgorih slučajeva nesaradnje sa sudom”, rekla je Gatti Santana.
Brammertz je rekao da se može očekivati da će u skoroj budućnosti biti dovršeno prebacivanje slučaja protiv Vojislava Šešelja u Srbiju, kako bi on tamo mogao biti izveden na suđenje. To je u skladu sa smjernicama ovog vijeća da države članice trebaju preuzeti odgovornost za postupke zbog nepoštivanja međunarodnog suda.
“Primarna djelatnost mog ureda i dalje je pružanje pomoći našim nacionalnim partnerima, istraga i procesuiranje teških međunarodnih zločina počinjenih u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji. I jasno je da i danas države članice trebaju našu pomoć više nego ikada prije. U 2024. moj je ured primio više od 400 zahtjeva za pomoć, što je najveći broj koji smo ikada primili u jednoj godini”, rekao je Brammertz.
“Crna Gora je zatražila značajno jačanje saradnje s mojim uredom kako bi se podržala njihova istraga i procesuiranje ratnih zločina. Dio naše saradnje je pružanje pomoći našim crnogorskim partnerima u osjetljivoj istrazi teških zločina, uključujući seksualna nasilja počinjena u BiH. Neke države i dalje provode politiku pružanja utočišta za osumnjičene ratne zločince da ne budu izručeni i krivično gonjeni. Zločinci su pobjegli na četiri strane svijeta, a mnoge države članice igraju važnu ulogu u procesu odgovornosti”, dodao je Brammertz.
Rusija je kritikovala rad Mehanizma, kao što se i očekivalo, uz konstataciju da su Nacionalni sudovi “savršeno” sposobni obavljati taj posao. Kritizirala je ICTY zato što je najveći broj Srba optužen i osuđen za ratne zločine.
“Nesrbi su oslobađani. Ukinute su presude Gotovini i Haradinaju (…) 85 posto suđenja je bilo protiv Srba. Ratko Mladić je teško bolestan. Njegovo zatvaranje je nehumano. Treba ga prebaciti u Srbiju da okonča kaznu, kazala je predstavnica Rusije na Vijeću sigurnosti.
SAD se zahvalio predsjednici i tužiocu.
“Prije 30 godina Vijeće sigurnosti je ustanovilo ICTY, prvi takav tribunal nakon Nirnberga i Tokija. Posao nije okončan. Slučajevi “Jojić i Radeta” su otvoreni (…) Nacionalni sudovi sada imaju odgovornost, pozdravljamo Brammertzov rad, koji je ključan za preuzimanje slučajeva. Zločinci ne smiju imati sigurnono utočište. Negatori genocida su posebna opasnost po svako društvo”, poručili su.
Maja Popović, ministrica pravosuđa Srbije, rekla je kako Mehanizam nema nikakvog opravdanja za daljnje postojanje.
“Srbija je spremna preuzeti preostale slučajeve. Mi dajemo garanciju za pošteno suđenje. Tražimo da osuđeni za ratne zločine budu prebačeni u Srbiju na daljnje izdržavanje kazne. I Srbi su bili žrtve. U Hrvatskoj se samo Srbima sudi. U Hrvatskoj se ne kažnjavaju oni koji su činili zločine nad Srbima. Slična je situacija u BiH. Sudstvo je u Srbiji nezavisno. Zašto ni ICTY ni Mehanizam nisu, osim kritika Srbiji i Republici Srpskoj da daju imena ulicama po ratnim zločincima, ništa prigovorili Hrvatskoj zato što tamo ima ulica s imenom Franje Tuđmana. Ni on ni Izetbegović nisu optuženi na haškom tribunalu. Za zbivanja u Srebrenicu Srbima je nametnuta kolektivna krivnja, a mnogo je Srba patilo, Naser Orić je oslobođen … Haradinaj i Gotovina, također”, rekla je Popović.
Ivan Šimonović, ambasador Hrvatske u UN-u, rekao je da Hrvatska snažno podržava rad Mehanizma.
“Srbija odbija priznati sudske činjenice, kao i neki stalni predstavnici Vijeća sigurnosti (Rusija)”, rekao je Šimonović.
Ivan Šimonović, ambasador Hrvatske u UN-u:
“Oni negiraju genocid počinjen u Srebrenici. Srbija je bila agresor na Hrvatsku, BiH i Kosovo. Ne smijemo zaboraviti ko je počinio najviše zločina. Franjo Tuđman je branio svoju zemlju dok je Slobodan Milošević odgovaran za agresiju. To je razlika. Miloševićevi ljudi su još na vlasti u Srbiji. Ovakvi stavovi destabiliziraju regiju. Zato smo bili sponzori Rezoucije o genocidu u Srebrenici za koju se nadamo da će doprinijeti pomirenju. Nadamo se da će svi s Balkana otići u Evropsku uniju. Mi smo potpuno predani saradnji s Mehanizmom. Naša saradnja s BiH o sudskim procesima, traženju svjedoka i dokumentacije oko ratnih zločina se nastavlja. Imali smo nedavno sastanak u Sarajevu. Nažalost, za razliku od naše saradnje s BiH, sa Srbijom nemamo saradnju. Naš je prioritet pronaći više od 1.700 nestalih iz ratnog perioda”, rekao je Šimonović, prenosi Faktor.
Izvor vijesti: haber.ba