Na današnji dan prije 75 godina na pulskoj plaži Vergaroli u snažnoj eksploziji poginulo je 116 osoba, uglavnom žena i djece. Ranjeno je 216 osoba, a 20 tijela nije bilo moguće identificirati.
Do eksplozije je došlo 18. kolovoza 1946. kada su se aktivirale protubrodske mine.
Teška nesreća dogodila se nedjelju kad je omiljeno okupljalište Puljana bilo prepuno kupača i izletnika koji su odatle pratili regatu pulskoga veslačkoga kluba Pietas Julia.
Teorije o uzroku eksplozije
Cijela priča obavijena je velom misterije, a posebno je kontroverzna zbog teorija o uzrocima eksplozije koje su tada kružile među građanima. Talijanska zajednica iz tog vremena smatra je kako je riječ o pokušaju jugoslavenskih vlasti da ih se riješe.
Mine su trebale biti bez detonatora, ali su ipak na nerazjašnjen način eksplodirale. U eksploziji se aktiviralo oko šest tona eksploziva. Posljedice su bile užasne.
Postoje dvije teorije o uzroku eksplozije. Jedna je da je došlo do samoaktiviranja, a prema drugoj teoriji riječ je o namjernom činu. Istraga je provedena, ali nije pronađeno ništa što bi upućivalo na potencijalne počinitelje.
Snimljen dokumentarni film
30. kolovoza 2020. u sklopu Pula film festivala trebao bi biti prikazan dokumentarni film o tragediji na plaži Vergarola, čiji je redatelj Arsen Oremović.
On je u intervjuu za Regional Express objasnio okolnosti tragedije o kojoj se nije znalo puno ni u Istri, a kamoli u ostatku Hrvatske. “Iskreno, ne vidim da je to neko „osinje gnijezdo“, naprosto mislim da je problem slučaja eksplozije na Vergaroli ostao negdje po strani jer ispada da samo Talijani žele govoriti o njoj, pa ju se percipira kao primarno talijanski problem koji je u sukobu s nekom „našom“ politikom, kako prijašnjom tako i sadašnjom, pa je bolje o tome previše ne govoriti. A to je potpuno pogrešan pristup jer su u tom trenutku stradali građani Pule koja danas, hoće-neće, baštini sve još od vremena Venecije, Austro-Ugarske, Italije, pa do Juge i danas Hrvatske. I to nije nikakva mana, to je prednost grada i Istre. I to nije stradalo malo ljudi, poginulo ih je više od šezdeset. To je tragedija prvoga reda. Ukratko, ta tema je ostala zaglavljena negdje između starijih generacija Puležana koji se o njoj još uvijek, naviknuti na stari sistem, plaše govoriti, ili nerado o njoj govore, i mladih generacija koje baš briga za to po čemu je Trg Vergarole kod Katedrale dobio naziv, odnosno tko je taj doktor Micheletti čija slika stoji na njemu. Meni je osobno to bila jako zanimljiva priča zbog strašnih sudbina, velikog broja žrtava i društveno-političkog konteksta u kojem se eksplozija dogodila”, ispričao je Oremović.
Izvor.Index.hr