RAT LAJKOVA: Moguć je veliki povratak SDA ukoliko opozicija nastavi „držati glavu u pijesku“
Ovo je sumorna prognoza za mnoge građane koji su svoj ostanak u zemlji vezali za nadu da će konačno opozicija preuzeti vlast nakon relativno dobrih rezultata na lokalnim izborima.
Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je, govoreći o izborima naredne godine, izjavio da protiv zajedničkog kandidata opozicije Izetbegović u utrci za Predsjedništvo neće imati nikakve šanse.
„ Ako budemo imali zajedničkog kandidata, desit će se sarajevski sindrom, da kandidata SDA pobijedimo dvostrukom razlikom. Ne postoji nikakva šansa da kandidat SDA pobijedi u utrci za Predsjedništvo BiH“, rekao je Konaković.
Ovu njegovu tvrdnju potvrdio je portal Press-media činjenicama iz kojih je izvukao „historijsku pouku“.
„Od prvih poslijeratnih izbora 1996. do danas samo se jednom desilo da kandidat SDA nije pobijedio. Bilo je to 2006., kada je prilično nepopularnog predsjednika SDA Sulejmana Tihića pobijedio predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić. Gledajući ovo, čini se da je SDA prilično stabilna na ovoj poziciji. No, potpuno drugi zaključak se stiče kada se pogleda ukupni raspored glasova.
U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva 2010. godine kandidat SDA Bakir Izetbegović formalno se sa samo dvadesetak hiljada glasova našao ispred kandidata SBB-a Fahrudina Radončića. Na izborima na kojima su zabilježene brojne nepravilnosti i očita krađa Izetbegović je osvojio 162, a Radončić 142 hiljade glasova. Na trećem mjestu je bio Silajdžić sa 117.000 glasova, dok su drugi kandidati znatno zaostajali.
Procentualno, Izetbegović je izbore dobio s manje od 35 posto podrške, dok su Radončić i Silajdžić zajedno imali čak 20 posto glasova više, odnosno 55 posto ukupno.
Naizgled uvjerljiviju pobjedu Izetbegović je ostvario 2014., kada je, ponovo uz izbornu krađu i brojne nepravilnosti, osvojio 247 hiljada glasova. Radončić je na drugom mjestu imao 202.000, trećeplasirani kandidat DF-a Emir Suljagić 114 hiljada, kandidat SDP-a Bakir Hadžiomerović 75 hiljada, a Sefer Halilović 66 hiljada glasova.
Razlog zbog kojeg su na ovim izborima bošnjački kandidati imali veći broj glasova je taj što Bošnjaci svoje glasove ovaj put nisu davali Željku Komšiću. No, procentualno gledano, Izetbegović je na ovim izborima bio i lošiji nego 2010. Osvojio je 33 posto glasova, a njegovi protukandidati 67 posto.
NA JEDVITE JADE
Na posljednjim izborima kandidat SDA Šefik Džaferović pobijedio je s oko 17 hiljada glasova razlike, uz, naravno, ponovo zabilježe brojne nepravilnosti i krađu glasova. Džaferović je imao 212 hiljada glasova, a drugoplasirani kandidat SDP-a Denis Bećirović 195 hiljada. Procentualno gledano, Džaferović je imao 36 posto, a njegovi protukandidati 64 posto glasova.
Svi ovi rezultati šalju jasnu poruku. Kandidat SDA za Predsjedništvo pobjeđuje tijesno i na jedvite jade, uz redovnu krađu. SDA je mašinerija koja svoje glasove osigurava preko kontrole budžeta, resursa i radnih mjesta, no to je statična mašinerija. Broj glasova njenog kandidata u utrci za Predsjedništvo zakovan je na jednoj trećini. Ta trećina je bila dovoljna za tijesne pobjede zahvaljujući rascjepkanosti opozicije i mnoštvu kandidata koji su izlazili na megdan SDA. Na sljedećim izborima, uzimajući u obzir sva osipanja i afere u ovoj stranci, teško da i ta trećina može ponovo biti osigurana.
Sa zajedničkim kandidatom opozicije i zaustavljanjem osipanja glasova šanse SDA za pobjedu bi bile minimalne, tačnije, prilično sigurno se može predvidjeti da bi Izetbegović izgubio s dvoznamenkastim procentom razlike“, piše Press-media.
VRIJEME „LETI“
Na osnovu ovakve analize moglo bi se i povjerovati Konakoviću kao najambicioznijem opozicionom lideru da je vrijeme statično i da vrtoglavo ne „leti“, zbog čega se dešavaju društveni i politički procesi koji iza sebe ostavljaju ovakve brojke poput rasutih kamenčića na marginama povijesti.
Toliko se sve promijenilo u društvenom i političkom životu od 2006. godine, od kada datira navedena hronologija izbornih rezultata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, da je od svih aktera još samo konstanta SDA, odnosno njen lider Bakir Izetbegović.
GLAVA U PIJESKU
Povrh svega društvene mreže su duboke izmijenile političko djelovanje pa tako i izborne kampanje. Malo šta je više u političkom životu konvencionalno, kao što su same političke ideje i ideologije uslijed globalnih trendova umnogome neprepoznatljive i relativizirane. Nema više klasičnih podjela na ljevicu i desnicu, neoliberalizam je u dubokoj krizi dok je populizam transformirao nacionalizam u neke od oblika Nacional-fašizma itd.