Britanski ministar vanjskih poslova: Spremni smo da pozajmimo Ukrajini svu zamrznutu imovinu ruske centralne banke

On je rekao da će se imovina koristiti kao garancija za isplatu reparacija.

Ovaj plan je radikalniji od prijedloga o kojima se raspravlja u Evropskoj uniji da se Ukrajini daju samo neočekivani prihodi od sredstava ruske centralne banke koje je zadržao Zapad. Ta godišnja dobit procjenjuje se na 4 milijarde dolara.

“Postoji prilika da se iskoristi nešto poput sindiciranog zajma ili obveznice koja efektivno koristi zamrznutu rusku imovinu kao garanciju da taj novac damo Ukrajincima znajući da ćemo ga nadoknaditi kada Rusija plati reparacije. To je možda bolji način da se to uradi. Cilj nam je maksimalno jedinstvo u G7 i EU po ovom pitanju, ali ako to ne možemo postići, mislim da ćemo morati ići naprijed sa saveznicima koji žele poduzeti ovu akciju”, rekao je Cameron.

Ovo je prvi put da je Cameron otvoreno govorio o prijedlogu tako detaljno i vjerovatno podvlači političku podršku koju ovaj plan ima u SAD-u, ali ne i u EU.

Kako navodi Guardian, plan bi bio posebno koristan za Ukrajinu ako američki Kongres nastavi da blokira proširenje pomoći Ukrajini, jer bi ovo toj zemlji obezbijedilo novi izvor sredstava za kupovinu naoružanja i finansiranje njenog budžetskog deficita.

G7 već više od godinu dana raspravlja o tome da li bi imovina ruske centralne banke zamrznuta u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu također mogla biti zaplijenjena bez podrivanja vjere u međunarodni finansijski sistem.

EU procjenjuje da je oko 260 milijardi eura sredstava Centralne banke Rusije zamrznuto u obliku vrijednosnih papira i gotovine u jurisdikcijama partnera G7, EU i Australije, pri čemu je više od dvije trećine tih sredstava zamrznuto u EU.

Smatra se da Belgija ima kontrolu nad čak 190 milijardi imovine, ali je ta zemlja i najmanje spremna da slijedi vrstu radikalnog plana koji je iznio Cameron. Ta zemlja navodi da se već suočava sa nizom sudskih sporova uglavnom u Rusiji, a njen stav ima podršku Francuske i Njemačke.

Američko ministarstvo finansija, koje je u početku oklijevalo da zaplijeni imovinu Centralne banke jer se radi o imovini suverene države, sve više podržava ideju o obveznici. Procjenjuje se da SAD imaju rusku imovinu u vrijednosti od 40 do 60 milijardi dolara, a Velika Britanija bliže 25 milijardi funti, ali zvanična brojka nije objavljena.

Kako navodi Guardian, snaga prijedloga je u tome što bi se smatralo da bi oduzeta imovina bila vraćena Rusiji nakon isplate reparacija. Slabost prijedloga je u tome što je plan baziran na pretpostavci da će Ukrajina postići vojnu pobjedu i da će poražena Moskva biti spremna da plati reparacije za štetu koju je nanijela Ukrajini, što se sada čini nezamislivim.

Vladimir Putin je već uzvratio oduzimanjem imovine nekih američkih kompanija koje posluju u Rusiji.

Procjenjuje se da je Ukrajini potrebno 100 milijardi eura godišnje za borbu protiv ruske invazije i još 50 milijardi eura godišnje za obnovu.

Slična prisvajanja državne imovine dešavala su se i ranije, a jedan takav primjer je kad su SAD kroz sankcije zaplijenile milijarde dolara iračkih sredstava koja su bila namijenjena za reparacije Kuvajtu nakon invazije 1990. godine. Rusija bi stavila veto na svaki potez UN-a da odobri zapljenu njene imovine. prenosi n1

Izvor vijesti: haber.ba