Razgovaralo se o načinima, kako što više naših sugrađana, koji su u stanju socijalne potrebe, uključiti u program rada javnih kuhinja, za što bi trebalo omogućiti njihov koordinirani rad. Kad je u pitanju sufinansiranje rada javnih kuhinja, gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić najavio je da će ih Grad nastaviti pomagati:
„Do sada je bila praksa da raspoloživi iznos uplaćujemo na jednake dijelove svim javnim kuhinjama, koje djeluju na području grada Bihaća, tako da ćemo ovu praksu nastaviti i u ovoj godini. Bilo je i prijedloga da se razmisli o podjeli na nekim drugim osnovama, putem nekog javnog poziva ili na osnovu realizacije nekog socijalno-korisnog projekta, te ideje ćemo zajednički razraditi za narednu godinu“
Socijalna karta Bihaća, kako su se saglasili svi učesnici sastanka, prilično je zastarjela, pa je dogovoreno da se u što skorijem roku sačini nova, uz učešće svih humanitarnih organizacija, Centra za socijalni rad, predstavnika mjesnih zajednica i Grada Bihaća.
„Svakako da je potrebno da se što češće sastajemo, dogovaramo, pravimo karte i mape, da gledamo kome pomažemo, ukratko da se vodimo idejom i namjerom da nam niko ne smije biti gladan“, kaže Elvir Muslić iz humanitarne organizacije Pomozi.ba
Alen Prošić, direktor Regionalnog odbora Merhameta Bihać, u čijem sklopu djeluje Javna kuhinja Imaret, smatra također da je koordinacija između javnih kuhinja i generalno svih humanitarnih organizacija poželjna, čak i potrebna, kako bi se svaka donirana marka iskoristila na najadekvatniji način.
„Zbog same činjenica da, na žalost, postoje određene zloupotrebe od strane osoba, koje se nalaze u stanju socijalne potrebe, mora postojati koordinacija između humanitarnih organizacija na području Bihaća. Situacija je teška i na državnom i na međunarodnom nivou, tako da je sve manje humanitarne pomoći, pa nam je koordinacija neophodna“, kaže Prošić.
Izrada socijalne karte pomogla bi i realizaciju ideje, koju je tokom današnjeg susreta iznio predsjednik Merhameta Bihać, Fikret Draganović.
„Mi moramo napraviti i geografsku podjelu područja Bihaća, što ćemo učiniti na osnovu socijalne karte, koju ćemo izraditi“.
Geografskom podjelom, korisnici javnih kuhinja na jednostavniji način dolazili bi do potrebnih obroka, a samim javnim kuhinjama bio bi omogućen jednostavniji i kvalitetniji rad.