Broj osoba zaraženih koronavirusom u Bosni i Hercegovini i dalje raste. Posljedica većeg broja je i činjenica povećanog broja testiranja. No, kako kaže za Oslobođenje dr. Rijad Konjhodžić, specijalista genetske medicine i molekularne dijagnostike, to ne treba da sije paniku.
– Puno je bolje da znamo broj pozitivnih nego da ne znamo. Bilo je očekivati, kad se poveća broj testiranja, da će se povećati broj pozitivnih, navodi dr. Konjhodžić.
Zlatni standard
Na pitanje koliko su realni podaci koje imamo u Bosni i Hercegovini, dr. Konjhodžić odgovara da je to jako teško reći za bilo koju državu kad je riječ o koronavirusu. Dodaje da se, kada govorimo o testovima, ljudima mora objasniti šta znači testiranje, šta znači tehnologija, koje su vrste testiranja.
– Postoje dvije vrste testova – imunološki molekularni testovi. Imunološki testovi su manje pouzdani, ali su brži, jeftiniji. Molekularni biološki su zlatni standardi, oni su precizniji, traju malo duže i generalno su više zahtjevni da se provedu. Zbog toga su bitne ove laboratorije koje imaju Real-Time PCR kapacitet. Tako da, kada mi govorimo o velikom broju testova, mora se razbiti stigma što je napravljena zbog nedovoljne informiranosti ljudi. Ljudi zamišljaju test za koronavirus kao neki štapić na koji se kane slina ili krvi i dobije se plus ili minus. Ne ide to tako, kaže dr. Konjhodžić.
Ističe da je kao genetičar posvetio život molekularnoj dijagnostici, te smatra da je testiranje jedna od osnovnih stvari ne samo odbrane nego i napada na virus.
– Samo kažem da treba proširiti kriterije za testiranje – da se testira onako kako je i prema preporukama, da testiramo ljude sa simptomima bez obzira na to jesu li bili u kontaktu sa nekim iz Italije, Francuske, Španije, Kine… Dakle, svako ko šmrca, kašlje, ima temperaturu, treba da se testira jer je pandemija, kao i ljudi koji su imali nezaštićene kontakte sa potvrđenim slučajevima. Zato postoje smjernice. Ljudi koji su imali potvrđene kontakte treba da imaju dva negativna u 48 sati da bismo nekoga od njih proglasili negativnim. Ja jesam propagator većeg testiranja i evo borim se, ali to ne znači da treba da testiramo svakog živog, jer se pravi bespotrebni pritisak na laboratorije, naglašava dr. Konjhodžić.
Na jučerašnjoj zajedničkoj pres-konferenciji Vlade i Štaba civilne zaštite KS-a, predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS-a Aida Pilav kazala je da je do jučer u podne potvrđeno 18 pozitivnih slučajeva na Covid-19 u KS-u. Urađeno je 205 testiranja, od čega tokom vikenda 34, uključujući i studente iz BiH koji su došli iz Italije i svi su negativni.
Oprema za laboratorije
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) donirat će 1,2 miliona dolara Bosni i Hercegovini.
Kako je navedeno u obavijesti USAID-a objavljenoj na Twitter nalogu Ambasade SAD-a u BiH, ova će sredstva služiti kao pomoć u opremanju laboratorija, otkrivanju slučajeva i njihovom nadziranju, za podršku ekspertima, podizanje svijesti i uključenosti zajednice, te jačanje prevencije.
– Zahvaljujući američkom narodu, State Department i USAID doniraju 274 miliona dolara za zdravstvenu i humanitarnu pomoć zemljama koje se bore protiv Covid-19, navodi se u poruci USAID-a.
Izvor vijesti: oslobodjenje.ba