Što nije uspjelo ratom, ni Miloševiću u Dejtonu, Dodik bi sada da ostvari: RS otima državnu imovinu

Prijedlogom zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti, bh. entitet Republika Srpska otima državnu imovinu. Ovaj prijedlog naći će se danas pred zastupnicima Narodne skupštine Republike Srpske. 

Entitetska skupština namjerava u hitnoj proceduri usvojiti ovaj zakon, čime će se obavezati institucije RS-a da i imovinu Bosne i Hercegovine knjiže na entitet. Takvo što je u suprotnosti sa presudama Ustavnog suda BiH, čime vlast na čijem je čelu Milorad Dodik još jednom dokazuje da ne poštuje presude Ustavnog suda BiH.

– Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekta javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koji ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanja, po sili zakona svojina je tih subjekata – piše u članu 3. Prijedloga zakona.

– Ovim zakonom reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Subjekti javne vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: subjekti javne vlasti) – navedeno je u članovima 1. i 2. predloženog Zakona.

U obrazloženju Zakona navedeno je da je “član 3. Ustava BiH, koji propisuje isključivu nadležnost institucija BiH, isključio regulisanje svojinskih odnosa iz nadležnosti BiH i članom 4. dao nadležnost entitetima da regulišu te odnose”, te da “Republika Srpska nikad nije dala saglasnost da se šire nadležnosti iz člana 3. Ustava BiH u pogledu svojinskih odnosa”.

Prema svjedočenjima direktnih učesnika pregovora u Dejtonu, tadašnji predstavnik agresorske strane Slobodan Milošević je pokušavao ubijediti bh. pregovarače da prepuste entitetima vlasništvo nad državnom imovinom. I pored velikih pritisaka i prijetnji nastavkom rata, to mu nije pošlo za rukom jer bi podjelom državne imovine bila podijeljena država Bosna i Hercegovina. Stav tadašnjih pregovarača u ime Republike BiH bio je jasan i nepokolebljiv smatrajući da svaka predaja državne imovine entitetima, pa čak i jednog njenog dijela u ruke nižih nivoa vlasti, predstavlja reduciranje ili gubitak same državnosti.