Tako poskupljenja nisu zaobišla ni hljeb i ostale pekarske proizvode. Umjesto dosadašnjih 1,70 KM, građani će izdvajati za hljeb i do dvije KM. Kao glavni razlozi za ovo poskupljenje navode se rast cijena energenata, sirovine te veći doprinosi za radnike, piše Oslobođenje.
– Nismo žurili da idemo sa poskupljenjem hljeba po svaku cijenu. Sačekali smo da vidimo kako će se odraziti na cijene povećanje poreza i doprinosa na zaposlene i neki blagi rast cijene energenata i cijene brašna. Tako da smo išli sa minimalnim poskupljenjem kako bismo pokrili te novonastale troškove. Najraniji datum za poskupljenje će biti 1. februar, kaže za Oslobođenje Radenko Pelemiš iz Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.
Na pitanje da li je dvije marke, ipak, previše za štrucu hljeba, Pelemiš odgovara: “Ne bih se složio da je preskupo. Nekada je u formiranju cijene pekarskih proizvoda glavni oslonac bio repromaterijal, prije svega brašno. Sada je to plata radnika. Znači, mi se zalažemo da plate zaposlenih budu i veće od ovog minimalca, međutim, ne zalažemo se da porezi i doprinosi budu veći. Mi bismo najradije htjeli da se porezi smanje, a da se povećaju plate”.
Predviđa se da će rezani hljeb poskupjeti na dvije KM, dok će cijena vekne bijelog hljeba biti između 1,80 i 1,90 KM. Slična poskupljenja već su zabilježena u Federaciji BiH, gdje je narodni hljeb poskupio sa 1,70 na dvije marke.
Izvršna direktorica Udruženja građana Don iz Prijedora Murisa Marić ističe da se sa svakom najavom da poskupljuje gorivo ili neki drugi energent vrlo brzo sva udruženja trgovaca, mlinara, pekara i ostalih nađu na sastanku da bi povećali cijene.
– Njihove najave više nisu samo najave, već od sutra odmah na tržištu vidimo i da su povećane cijene. Tako da, jednostavno, svemu ovome se ne može tek tako stati ukraj ako vlade u našoj zemlji ne poduzmu određene mjere da se zaista ograniče marže na osnovne životne namirnice i da se konačno donese odluka da bude i znatno manji PDV, opet na osnovnoj životnoj namirnici. To je nešto što bi bilo neophodno kako bi se cjelokupna inflacija smanjila u našoj zemlji, podvlači Marić.
Naglašava da je potrošačka korpa odavno premašila tri hiljade maraka, dok primanja ni u kojem slučaju ne prate ovako visok trend povećanja cijena u našoj zemlji. Dodaje kako svakodnevno svjedočimo tome i koliko se novih trgovačkih lanaca, centara ili trgovina otvara, te pita: “Ko će u dogledno vrijeme moći kupovati u njima ako se nastavi ovako povećanje cijena osnovnih životnih namirnica”?
– Ako mi u maloprodaji imamo kilogram brašna za marku i po, da li je zaista realno da je vekna hljeba, koja, naravno, nije od kilogram, nego 200-300 grama, dvije marke? Bez obzira na sva poskupljenja – i cijene rada, cijene električne energije i bilo kojih drugih poskupljenja – svjedoci smo da žito na berzi nije poskupjelo. Znači, ne nabavljaju žito po većim cijenama i nema te ulazne kalkulacije koja bi mogla opravdati zaista da je vekna hljeba dvije marke, naglašava Marić.
Poskupljenje hljeba na dvije marke nerealnim smatra i Admir Arnautović iz Kluba potrošača srednje Bosne Travnik.
– Mislim da je problem cijela fama koja se stvara oko poskupljenja, što na globalnom nivou, što unutar BiH. Tako da i pekari prate taj trend rasta cijena. I zaista rast cijena od 20 posto, koliko je sad sa 1,70 na dvije marke poskupio hljeb, kao i drugi pekarski proizvodi, ogroman je udar na potrošače. Ako to pretvorimo u brojeve, četveročlana porodica troši mjesečno oko 150 maraka samo na hljeb, što izuzetno opterećuje budžet, posebno kada znamo da su i ostali troškovi života izuzetno porasli i da se ljudi suočavaju bukvalno sa preživljavanjem svaki dan, kaže Arnautović.
Smatra da je, s obzirom na cijenu brašna, cijenu električne energije, cijenu radne snage, platiti hljeb više od 1,5 maraka – preskupo.
Izvor vijesti: haber.ba