Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće, smatra Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH. S ambasadorom Sattlerom razgovarali smo u danima kada su političari iz RS-a odlučili provesti novu blokadu institucija BiH zbog odluke Ustavnog suda da je poljoprivredno zemljište vlasništvo države, a ne entiteta.
“U svakoj zemlji morate imati jednu finalnu instancu. U ovom konkretnom slučaju je to Ustavni sud BiH. Kada je riječ o odlukama Ustavnog suda, one su konačne i obavezujuće. O tome nema rasprave. Što se tiče prijedloga za izmjene u radu Ustavnog suda, dovoljno je da pogledate Mišljenje Evropske komisije. Tu je sve jasno navedeno. Moguće su, samo morate ići putem struktura i u skladu s procedurama. Građani očekuju od političara da pronađu rješenje i to je sada prioritet broj jedan”, jasan je Sattler.
DANI: Može li BiH izaći iz trenutne krize bez snažnijeg vanjskog pritiska?
SATTLER: Mislim da je to, naravno, moguće, ali jedan od preduslova je da postoje dobra volja i određena doza kreativnosti koji će omogućiti domaćim liderima da se okupe za istim stolom i razgovaraju o mogućim rješenjima. Moj posao ovdje, kao i mojih kolega ambasadora, jeste da držimo otvorenim kanale komunikacije i sa svoje strane pružamo pomoć, ali prije toga potrebno nam je da vidimo da postoji volja vaših političara da naprave korak naprijed.
DANI: Evropska komisija je 5. februara usvojila novu metodologiju za unapređenje procesa pristupanja Evropskoj uniji. Jeste li analizirali ovaj dokument? Šta ovaj prijedlog mijenja kada je riječ o Vašem poslu u Bosni i Hercegovini?
SATTLER: Prije svega, želim reći da je ovo prilika za cijelu regiju. Nova metodologija je rezultat izostanka odluke koja je trebala biti donesena u oktobru te nemogućnosti postizanja nekih dogovora o tome kako bi se stvari dalje odvijale s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nakon toga smo nekoliko mjeseci imali intenzivne razgovore u kojima su učestvovale sve zemlje članice, a ne samo neke, i radilo se na metodologiji. To znači da želimo veću predvidljivost. Dakle, nećemo pomjerati neke standarde. Uslovi su jasno utvrđeni i želimo da ih zemlje ispune, ali također razumijemo da neke zemlje u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, žele više jasnoće u cijelom procesu. Znači, cijeli proces kojem trenutno svjedočimo je rezultat nezadovoljstva na obje strane. S jedne strane, zemlje zapadnog Balkana, posebno Srbija i Crna Gora, nisu bile zadovoljne. Proces im je bio prespor. Opet, zemlje članice su sa svoje strane tvrdile da nema dovoljno reformi. Zato sada pokušavamo s novom metodologijom odgovoriti na ove zabrinutosti. Rekao sam da je veća predvidivost jedna od bitnijih stvari.
Druga bitna stvar je dinamičnost samog procesa, odnosno da nemamo beskrajno duga 32 poglavlja, nego da imamo šest glavnih tematskih skupina takozvanih klastera. Kada otvorite jedan klaster, otvorite i sva poglavlja koja su u njemu.
DANI: Da li je nova metodologija brzi odgovor na zahtjev Francuske za drugačijim pristupom EU integracijama ili je riječ o dokumentu koji izrasta iz dosadašnjeg iskustva Unije?
SATTLER: Ne bih rekao da je nova metodologija brzo rješenje. Od oktobra prošle godine imali smo niz vrlo ozbiljnih diskusija, koje su trajale pet mjeseci, a u kojima su sve zemlje učestvovale. Održan je i sastanak šefova država na kojem je šest ili sedam sati tema bio zapadni Balkan. Dugo vremena nismo vidjeli takvo što. Dakle, lideri vrlo ozbiljno shvataju ovo pitanje. Za Evropsku uniju je i vrlo bitno da sve bude jasno. Zato ovo nije neki brzi odgovor, nego rješenje o kojem smo vrlo detaljno razgovarali i ja se nadam da će se do maja ove godine usvojiti nova metodologija.
DANI: Šta zapadni Balkan može očekivati od zagrebačkog samita koji ide u maju, a imajući u vidu prijedlog nove metodologije?
SATTLER: Za Zagreb imamo tri ključe teme. Jedna je pitanje Albanije i Sjeverne Makedonije. Prije toga će Evropska komisija uraditi dokument u kojem će dati analizu njihovog napretka. Ja sam optimista i mislim da ćemo do kraja maja imati pozitivnu odluku za otvaranje pregovora s ove dvije zemlje. Druga stvar je nova metodologija o pristupanju Evropskoj uniji koja će biti novi okvir za zapadni Balkan. I treći element je program socioekonomskih reformi za cijeli region. Komisija i komesar za proširenje Oliver Varhelyi rade vrlo intenzivno na tome da pripreme prijedlog za unapređenje ekonomije u regiji. Ako pogledamo region, vidjet ćete da smo još na jako lošem stepenu usklađenosti. Ako pogledate BDP po glavi stanovnika, onda se vidi da region ima jednu trećinu prosjeka EU, odnosno 30 do 35 posto BDP-a. Znači, taj BDP mora ići gore jer drugačije nije dugoročno održivo. Bilo je vrijeme kada je Balkan sustizao EU, mislim 2006. i 2007. godine, a onda je došla globalna finansijska kriza, dodatno usporavanje, tako da sada moramo naći način da dođemo do većeg rasta i bolje usklađenosti.
DANI: Međutim, upravo ovih dana se raspravlja o novom budžetu Evropske unije. Potrebno je nadomjestiti novac koji je izgubljen izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije. Kritičari nekih prijedloga o budžetu kažu da će smanjenje budžeta ugroziti brojne projekte. Da li neki projekti na zapadnom Balkanu mogu biti ugroženi?
SATTLER: Ne bih rekao. Kompleksan je proces koji ste pomenuli, jer jedan od značajnijih platiša, Ujedinjeno Kraljevstvo, napušta Evropsku uniju. Mi smo prošle sedmice imali samit u Bruxellesu, no, nažalost, nije bilo nekih zaključaka. Što se tiče regiona i IPA fondova, sredstva bi trebala biti znatno veća u odnosu na raniji period.
DANI: Da se još jednom vratimo na metodologiju koja je predložena. Kada posmatramo prošlost EU, onda se vidi da je najveći broj zemalja primljen u Uniju po pravilima iz Soluna, usvojenim 2003. godine. Da li je ovo prvo zadiranje u principe EU integracija nakon 2003. godine? I još jedno, hipotetičko pitanje. Kako bi zemlje primljene u EU po tim kriterijima ispunile uslove koji se sad postavljaju pred zapadni Balkan?
SATTLER: To je dobro, ali hipotetičko pitanje. Ali imam protupitanje. Šta se vi studirali?
DANI: Novinarstvo.
SATTLER: Kada ste završili fakultet?
DANI: Prije petnaestak godina.
SATTLER: Ja sam studirao pravo i međunarodnu politiku. Diplomirao sam 1994. godine. Da se sada vratim na studije i polažem ono što sam studirao 1994. godine, sigurno bih pao na ispitu. Vjerujem da biste i vi na žurnalistici. Moramo razumjeti da svijet nije statičan, ljudi se mijenjaju, moramo se i mi mijenjati. Normalno je da stvari evoluiraju. Ako pogledate standarde iz 1998. ili 2004., naravno da su oni drugačiji u odnosu na ove današnje, ali i Evropska unija uči. I to uči iz svojih grešaka. Jedna od grešaka je da nismo posvećivali dovoljno pažnje vladavini prava, a to je alfa i omega ovog cijelog procesa.
DANI: Koliko ste Vi zadovoljni vladavinom prava u Bosni i Hercegovini?
SATTLER: Nisam.
DANI: Zašto?
SATTLER: Nisam zadovoljan jer građani nisu zadovoljni. Ono što čujem u razgovorima s učenicima, studentima i ostalim građanima, svi oni žele da imaju pravične sudske procese, žele razuman vremenski okvir tih procesa. Nerazumno je da suđenja traju po pet ili deset godina. Građani žele da niko nije iznad zakona. Po svim ovim tačkama građani imaju svoje strahove, sistem nije na nivou na kojem bi trebao da bude. Ja nisam naivan. Znam da se stvari ne mogu mijenjati preko noći. Znam da je ovo rezultat urušavanja sistema koji traje više od dvije decenije, ali zaista to moramo početi mijenjati. Prije svega, to je jedan od uslova u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali vrlo je toksično za društvo ako nemate pravično sudske procese. To je težak udarac svima. Pogledajte statistiku iseljavanja, pa naravno da ljudi odlaze zbog ekonomskih razloga, ali tu su i druge stvari među kojima je svakako i pravosuđe.
DANI: Evropski ekspert Reinhard Priebe je analizirao bosanskohercegovačko pravosuđe. VSTV je targetirao kao jedan od problema u pravosudnom sistemu. Šta možete uraditi kako bi se na osnovu izvještaja eksperta Pribea ova situacija promijenila?
SATTLER: Cilj analize je bio da se vrati povjerenje građana u pravosuđe. VSTV je samo jedan od elemenata u sistemu pravosuđa i nesumnjivo je da su potrebe promjene i u radu VSTV-a. Imate priču o razdvajanju sudskog i tužilačkog vijeća, ali i da se konačno počne pričati o provjerama integriteta nekih nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija. Recimo, u Albaniji, gdje sam nekad bio na dužnosti diplomate, takve provjere su se pokazale kao odličan instrument poboljšanja sistema. No, i puno drugih elemenata iz oblasti pravosuđa mora biti promijenjeno.
DANI: Da se vratimo na politički teren. Bosanskohercegovački političari su trenutno u novoj zavadi, ali to ih ne sprečava da najavljuju kako će zemlja na samitu u Zagrebu dobiti status kandidata, odnosno napraviti naredni korak u EU integracijama. Koliko je to realno?
SATTLER: Možda da kažem jednu stvar koja bi svima trebala biti jasna: Ništa nije besplatno. Devet mjeseci čekamo na odgovor domaćih političara na Mišljenje Evropske komisije. Ako se sjećate, Komisija je u maju prošle godine objavila svoje Mišljenje sa 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti. Vijeće Evropske unije je zatražilo da se krene u provedbu tih preporuka, ali mi od toga ništa nismo vidjeli od strane Bosne i Hercegovine, tako da su naredni koraci u integracijama nerealni.
Naredni korak bi bio kandidatski status. Tu je 14 ključnih prioriteta i očekujemo od domaćih političara da uzmu u obzir te prioritete. Naravno da se ne može odmah riješiti svaki od tih prioriteta. Također, znamo da su neka pitanja izuzetno složena, ali ima stvari koje se mogu odmah realizirati. Očekujem da političari sjednu, da se dogovore, da vide koje su to stvari koje se mogu uraditi kratkoročno, srednjoročno i dugoročno te da krenu raditi na tome. Tek kada vidimo neku realizaciju, možemo početi priču o kandidatskom statusu za BiH.
DANI: Nova metodologija omogućava i mehanizam nazadovanja kada zemlja ne ispunjava svoje obaveze. Da li bi BiH nazadovala u trenutnom stanju?
SATTLER: Ovo je teško pitanje. Ali, gledajmo iz pozitivne perspektive. Ne bih rekao da političari ništa ne rade. Nije ništa sve crno ili bijelo. Imate konstruktivnih političara, ljudi koji žele da vide napredak na evropskom putu i koji su tome dali svoj doprinos. Želio bih da vidim jačanje takvih političara, takvih lidera, koji pred očima uvijek imaju perspektivu ove zemlje. Ono što je novina nove metodologije je i da je proces znatno konkretniji. Što više rezultata ostvarujete, više dobijate zauzvrat. Mislim da je i to važno da političari razumiju. Ako uradite nešto više, napredak će sigurno biti brži.
DANI: Vaš prethodnik, gospodin Lars Gunnar Wigemark, puno se bavio pitanjem Izbornog zakona. Pokušao je okupiti domaće političare s ciljem da se izmijeni zakon, odnosno implementira presuda Ustavnog suda. Posebno je naglašavao potrebu da Mostar dobije izbore. Hoće li to biti i Vaša tema u budućnosti?
SATTLER: Sebe vidim u jednoj konstruktivnoj ulozi u Bosni i Hercegovini. Nisam došao u ovu zemlju da bih otvarao konferencije i držao govore, nego želim da konkretno pomognem da ova zemlja napravi iskorake na svom evropskom putu. Od mog dolaska, sredinom septembra prošle godine, ja sam zajedno s drugim kolegama bio angažovan na izradi Programa reformi, koji je pokrenut i trebao bi da pomogne ovoj zemlji. To je važan element mog posla. Biće i drugih pitanja i drugih izazova, ali nećemo mi ganjati političare i moliti ih da se dogovore. Mi želimo da vidimo iskren napor da do dogovora dođe. Kada je riječ o Izbornom zakonu, treba napomenuti da je ta tema predugo prisutna. Ako pogledamo ključne prioritete Komisije, onda je jasno da su izbori prioritet broj jedan, provedba preporuka za provedbu izbora i pitanje Mostara. Mostar se vrlo određeno spominje u 14 ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. I evo, sada imamo presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Irma Baralija, koji je još jedno podsjećanje na to da je pitanje Izbornog zakona ustvari pitanje ljudskih prava, odnosno da 100.000 građana ne ostvaruju svoje aktivno i pasivno biračko pravo. Zato se nadam da će građani Mostara ove godine moći glasati na izborima.
DANI: Ali sve to traje predugo. Izbora u Mostaru nema, ali nema ni sankcije za domaće političare koji ne provode odluke Ustavnog suda BiH. Imate li Vi mehanizam sankcija?
SATTLER: Od 2011. godine za Bosnu i Hercegovinu postoji takav mehanizam. Nikada nije korišten, ali mehanizam postoji. Mehanizam se može koristiti u slučaju sigurnosnih prijetnji ovoj zemlji i njenom demokratskom uređenju. Izbore u Mostaru ne bih svrstao u ove kategorije, ali mislim da je riječ o jako važnom pitanju. Niko se ne treba poigravati demokratskim pravima stotina hiljada građana. Postoje neki prijedlozi za rješenje i vjerujem da će domaći političari uspjeti u tome kroz rad u Parlamentu BiH.
DANI: Pomenuli ste Parlament. Trenutno svjedočimo blokadi rada Parlamenta i nekih institucija BiH zbog odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu u RS-u. Koliko dugu blokadu očekujete?
SATTLER: Nikad se ne zna. Probudim se ujutro i ne znam koju ću novu krizu zateći, tako da je to teško predvidjeti. Neprihvatljivo je za građane da se uđe u novu blokadu nakon 14 mjeseci provedenih u nefunkcionisanju vlasti u BiH. Nadam se da je ovo pitanje koje se može riješiti u nekom razumnom roku. Govorio sam o samitu u Zagrebu i zaista ne želim da ova zemlja i njeni lideri odu na samit praznih ruku. To bi bila šteta za Bosnu i Hercegovinu.
DANI: Mora da je uzbudljivo biti predstavnik EU u BiH kada Vam dan počinje razmišljanjem koja je blokada sljedeća?
SATTLER: Ovo je ozbiljna tema. Ja sam na Balkanu kroz različite funkcije prisutan već godinama. Nije me lako ni uplašiti, ni iznenaditi. Nije mi neuobičajena ovakva situacija, ali ono što je u Bosni i Hercegovini složenije u odnosu na ostale zemlje su mogućnosti blokade. To morate rješavati dugoročno. Daću vam primjer: Uzmimo Mehanizam koordinacije. Bilo je potrebno puno vremena da se razvije. Može biti koristan za neka velika pitanja, ali ako želite biti ozbiljni po pitanju pridruživanja EU, morate pronaći i druge mehanizme, inače će dugo trajati. Drugi primjer je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, koji bi trebao da postoji između Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH. Četiri godine ga nemamo. BiH je jedina zemlja u procesu pristupanja EU koja nema ovakav odbor. Tako da trebate razmišljati o ublažavanju mehanizama koji blokiraju državu.
DANI: Dok imamo blokade na političkoj sceni, u isto vrijeme na ekonomskoj sceni imamo nekoliko kompanija iz BiH koje su zauzele svoje mjesto na tržištu EU. Kako im pomoći da budu konkurentnije?
SATTLER: To me ponovo dovodi do potencijala ove zemlje. Imate sjajne sportiste, a neki mladi ljudi ostvaruju vrhunske rezultate u drugim zemljama. Ministrica pravde u Austriji, iz koje i ja dolazim, porijeklom je iz Tuzle, otišla je zbog rata. Ova zemlja ima veliki potencijal.
Kada je riječ o ekonomskoj saradnji između BiH i EU, samo pogledajte statistike. Kada ima previše priče o nekim trećim akterima, uvijek podsjećam na to da je odnos trgovine između BiH i EU oko 70 posto, a isti odnos je i direktnih stranih investicija iz EU u BiH. BiH je prirodan prostor kojem smo mi okrenuti.
DANI: Znam da Evropska unija insistira na poboljšanju infrastrukture kako bi se povećala konkurentnost ekonomije. EU je kroz razne projekte EBRD-a potpomogla gradnju autoceste u BiH. Da li ste zadovoljni tempom izgradnje i da li je Bosna i Hercegovina komunikacijski povezana na pravi način?
SATTLER: Kada sam došao ovdje kao mladi diplomata, mislim 1997. godine, autoceste uopšte nije bilo. Sada sigurno ima više kilometara autoceste, ali ako poredimo s ostatkom regiona, onda je jasno da BiH mora brže graditi tu infrastrukturu. Imate 334 kilometra koridora 5c. Polovina je u izgradnji ili je završena, a ostalo je da se druga polovina izgradi. U suštini, u povoljnoj ste situaciji jer je finansijska konstrukcija za izgradnju koridora zaokružena. Sada je na vašim političarima da iskoriste ove prilike i nastave s izgradnjom na transparentan način. Uskoro ću imati sastanak s ministrima saobraćaja i finansija kako bi ubrzali taj proces, jer ukoliko nastavite s ovakvom dinamikom, za izgradnju koridora trebat će 27 godina. A može se sve uraditi za sedam.
DANI: Kada govorimo o velikim poslovima, obično se priča i o korupciji koja je posebno izražena u javnim nabavkama. Da li uz ovakvo pravosuđe možemo napraviti iskorak kada je riječ o bitnom zahtjevu EU, a to je svakako borba protiv korupcije?
SATTLER: Borba protiv korupcije je jedan od temelja procesa evropskih integracija. U velikom broju zemalja imate specijalna tužilaštva koja rade samo na borbi protiv korupcije.
Mislim da ovaj aspekt također treba biti ojačan i u BiH. Ukoliko za svaku uslugu u ovoj zemlji morate plaćati dodatno, onda se to mora mijenjati. Bez obzira na činjenicu o kakvom se obliku korupcije radi, uvijek je bitno reći da postoje dvije strane, a to su primatelj i onaj koji daje mito. Zato je potrebno podizati svijest građana o korupciji.
DANI: Još jedna bitna tema su migranti. Migrantska kriza je pogodila BiH, ali je i EU pomogla s mnogo donacija. Da li vidite napredak kada je riječ o suočavanju bosanskohercegovačkih vlasti s ovim problemom?
SATTLER: Vidim napredak. Kada sam tek došao, bio je aktuelan problem s lokacijom Vučjak kod Bihaća. To su bili nehumani uslovi za smještaj migranata. Zahvaljujući zajedničkim naporima, ta lokacija je zatvorena. Otvorena je nova lokacija u Blažuju. U tom pravcu želimo da vidimo rješavanje stvari. Kada pričamo o migracijama, onda je bitno reći da u BiH nije riječ o velikim brojevima. U BiH je sedam-osam hiljada migranata. To su brojke kojima se može upravljati, ali treba podijeliti teret. Ne može samo Unsko-sanski kanton nositi teret cijele krize. Reakcija građana BiH je dobra. Oni reaguju na ispruženu ruku i daju pomoć migrantima, međutim, i gostoprimstvo ima svoje granice. Najvažnije je da se nađu lokacije za smještaj migranata izvan užih gradskih jezgri i da im se nastavi pružati podrška. Kada je riječ o koordinaciji između različitih nivoa vlasti, vidimo jedan novi zamah s novim ministrom sigurnosti BiH (Fahrudin Radončić, op. a), tako da sam priličan optimista da će se situacija srediti. Vi kao zemlja trebate biti spremni za novi talas. Ne predviđamo neko povećanje migracija, ali ne predviđamo ni smanjenje broja migranata.
….
Šta uključuje nova metodologija?
Nova metodologija za proširenje Evropske unije proizvod je na kojem je Komisija radila najmanje pet mjeseci. Ona uključuje najvažnija pitanja iz dosadašnjih 25 poglavlja koja je svaka zemlja morala otvoriti prilikom prolaska kroz status kandidata.
Nova metodologija zasniva se na šest klastera: osnove (uključujući trenutna poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava), unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija i vanjski odnosi.
Komisija je, između ostalog, predložila i bolje mehanizme za podsticanje država da napreduju s reformskim naporima, kao i sankcioniranje država ukoliko dođe do “bilo kakve ozbiljne ili dugotrajne stagnacije ili čak nazadovanja”..
Pročitajte još tekstova iz Dana
Izvor vijesti: oslobodjenje.ba