– Čitam mišljenja nekih stručnjaka za avijaciju, koji tvrde da je izgradnja aerodroma u Bihaću i Trebinju bacanje para i ne mogu da ne napišem nekoliko opaski. Za ovaj u Trebinju, čijom izgradnjom je na određen način uslovljena i izgradnja aerodroma u Bihaću, neću ništa reći, ali za ovaj u Bihaću moram…
Stručnjaci za avijaciju nisu i stručnjaci za makroekonomiju i nekako stičem dojam kao da ne vide širu sliku, pa tako sve što nije u Sarajevu izgleda nije ni potrebno ovoj državi, a o ravnomjernom razvoju svih dijelova BiH nema ni govora.
Centar države ostavio je Krajinu u saobraćajnoj i geografskoj izolaciji. Izgradnja aerodroma brža je i jeftinija od izgradnje autoputeva i brzih cesta koja Krajinu već decenijama zaobilazi. Malo koji aerodrom je sam po sebi ekonomski isplativ, a usudio bih se reći da Bihaćki ima više šanse od Mostarskog, Tuzlanskog i Banjalučkog da to bude. Na koncu, sve i kada ne bi bio, zašto ne bi bio subvencioniran od strane države kao što su i mnogi drugi aerodromi, a radi šireg ekonomskog konteksta i razvoja.
U isto vrijeme govori se o ekonomskoj neisplativosti aerodroma u BiH i njihovom davanju pod koncesiju. Postavlja se pitanje zašto bi neka privatna kompanija pod koncesiju uzela nešto što nije isplativo? Dakle, očito se ne radi o neisplativosti, nego o osnovama tržišne ekonomije, odnosno činjenici da država nije u stanju da efikasno upravlja njima.
Zbog toga je menadžment JP Aerodrom Bihać opredijeljen i za partnerstvo ukoliko se pojavi ozbiljan privatni suinvestitor, a neki od njih su iskazali ozbiljan nivo interesa da uđu u to kada se stvore nužni preduvjeti, prije svega kad se zaokruži otkup zemljišta i ishoduju sve dozvole za građenje i upotrebu, a 80% toga do sad je završeno.
Potencijalni investitori aerodrom vide samo kao ulazna vrata u polje ulaganja u ovdašnje potencijale jer nikom ne pada na pamet da se vozi iz Sarajeva po ovakvim cestama 5-6 sati, niti da se vozi od Zagreba i čeka na Izačiću po nekoliko sati.
Ko ne shvata turističke i potencijale Krajiške dijaspore, ne može ni razumjeti kakav generator ekonomskog razvoja USK u širem kontekstu bi mogao biti aerodrom u Bihaću.
Na kraju, dva vrlo plastična primjera; Najveći broj u strukturi turista u USK trenutno je sa Bliskog istoka, a od Sarajeva do Bihaća putuju duže nego od Bliskog istoka do Sarajeva. Naša dijaspora dva puta duže čeka na graničnom prijelazu na ulazu u BiH, nego što provedu putujući do BiH.