Gost prvog ovosedmičnog izdanja Rezimea bio je Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine.
Kaže da je situacija u poplavljenim područjima trenutno nešto bolja.
“Bitno je da su prestale padavine. Voda se polako povlači u svoja korita i to je najbitnije. Naravno, iza sebe su i Una i Sana i sve njihove pritoke ostavile dosta problema međutim stanovništvo tih krajeva već decenijama se suočavaju sa tim problemima. Ovo je već drugi put u pet mjeseci da gornji tok Une i srednji, pa i donji tok su zadesile veoma snažne poplave. Taj kraj je dosta pogođen poplavama, štete će se sigurno mjeriti u milionima maraka. Ono što mene kao resornog ministra zanima kolike će štete biti u poljoprivredi. Siguran sam da su proljetni usjevi svi stradali tako gdje se voda izlila, za jesenje ćemo vidjeti kako su prošli. Pokušavamo promptno djelovati kao Vlada da ovo stanovništvo što manje osjeti ovu tešku situaciju. Naravno, postavlja se i pitanje preventive takvih poplava.”
Navodi da je Vlada Federacije odobrila interventna sredstva za intervenciju civilnih zaštita na terenu.
“Dakle radi se isključivo o interventnim sredstvima. I kada pridodate interventna sredstva Vijeća ministara smatram da je to dovoljno novca da se intervenira u odbrani. Mislim da su to bila dovoljna sredstva zato što smo napravili situaciju da hvala Bogu niko nije stradao u poplavama. Meni uvijek bude žao kada neko iz Krajine upućuje izjave da Sarajevo za njih nije briga. Ali je činjenica da Krajina jeste zapostavljena od zvanične politike, dakle od svih onih koji su trebali provoditi politike u FBiH, ali i BiH. Mi dole nemamo nijednog metra autoputa. Mi danas u Bihaću imamo projekat aerodroma o kojem se priča desetinama godina, on je još u početku. Pričamo o brzoj cesti Sarajevo-Bihać desetinama godina, od toga nema ništa. Pričamo o brzoj cesti Bihać-Cazin-Velika Kladuša, nema ništa. Ove godine su odobrena sredstva tek za idejni projekat. Pričam o spajanju Bihaća, odnosno BiH sa Evropom preko ceste od Karlovca do Novog Mesta. Puno godina imamo priče o projektima, međutim nema njihove realizacije.”
Hrnjić ističe da će na Vladi tražiti da Krajina u Federaciji dobije status koje zaslužuje.
Naglašava da zadnjih pet mjeseci, od prošlih poplava do danas, nismo ništa naučili.
“Grad Bihać je čak procijenio štetu, osim Grada Sarajeva i Općine Novi Grad Sarajevo nije bilo pomoći USK-u. Ni mi sami nismo puno učinili. I sami smo za neke stvari krive. Prekomjerna sječa šume sigurno utječe na ovakve stvari. Svjedoci smo da su klimatske promjene u toku i ovo će se sigurno sve češće dešavati. Tu je sigurno i problem bespravne gradnje. Mi da bi smo zaštitili rijeke moramo poštovati zakone ove zemlje.”
Kaže da nije davao velika obećanja, da je obećao samo da će raditi.
“Radit ću pošteno, transparentno i u interesu svih građana FBiH. Kad je u pitanju resorno ministarstvo tu ima jako puno problema. Platili smo cijenu četvorogodišnjeg tehničkog mandata. Prioritetni su zakoni koji su se godinama nalazili u Parlamentu. Promptno ih moramo povući iz parlamentarne procedure, provjeriti i da vidimo koji su spremni da se vrate u Parlament, a koji bi trebali na doradu. Zakon o šumama je izuzetno potreban Federaciji i već jako dugo je u parlamentarnoj proceduri. On je najbolje rješenje što Federacije u ovom momentu može ponuditi. Imate šume u Federaciji koje se samo eksploatiraju, a nikako se ne obnavljaju zbog nedostatka tog zakona. To tako traje decenijama i šta možemo očekivasti od budućnosti ako nešto samo siječemo, a ne obnavljamo.”
O odnosu vlasti prema domaćoj proizvodnji kaže da nije adekvatan.
“Čim ne možemo sami proizvesti za svoje potrebe hranu koliko nam je dovoljno možemo reći da vlast nije učinila sve da se razvijemo do te mjere da proizvodimo sami sebi hranu. Daleko smo od toga da budemo prehrambeno neovisna zemlja”, zaključio je Hrnjić