KAKVE SU CIJENE U BIH U ODNOSU NA NJEMAČKU?
Njemačkoj, ali je zato plata pet puta manja
Njemački Ured za statistiku (Destatis) objavio je istraživanje u kojem uspoređuje cijene u 36 evropskih država. Uzete su cijene iz jula ove godine, koje pokazuju da je u Evropi najskuplji život u Švicarskoj, dok je najjeftiniji u Turskoj.
“Bilo radi posla, studija ili odmora, međunarodna usporedba nivoa cijena za privatnu potrošnju pomaže pri planiranju vašeg budžeta za boravak u inostranstvu”, navode iz njemačkog Ureda za statistiku
Troškovi života bili su najskuplji u Švicarskoj u julu 2021. godine. Tamo je razina cijena bila više od polovine (+51 posto) viša nego u Njemačkoj. Nasuprot tome, troškovi života u Turskoj bili su gotovo dvije trećine (-64 posto) niži nego u Njemačkoj, stoga su bili najniži od svih zemalja u usporedbi”, ističu u priopćenju za medije.
Kada je riječ o Hrvatskoj, u njoj je život 36 posto jeftiniji nego u Njemačkoj. Ali te podatke treba dodatno kontekstualizirati, što su novinari Indexa učinili niže u ovom članku.
Osim u Švicarskoj, troškovi života također su bili veći u većini njemačkih susjednih zemalja nego u Njemačkoj. U Danskoj su potrošači morali platiti 28 posto više za kupnju reprezentativne košarice. U Luksemburgu je razina cijena bila viša za 25 posto. U Nizozemskoj je razlika u cijeni prema Njemačkoj bila +7 posto, u Belgiji i Austriji po +5 posto, a u Francuskoj +4 posto.
Usporedba s drugim evropskim zemljama pokazuje neke ogromne razlike u troškovima života: oni su bili 40 posto veći na Islandu i 30 posto veći u Norveškoj nego u Njemačkoj.
Nasuprot tome, život je u Poljskoj 46 posto jeftiniji od onog njemačkog, a u Češkoj 28 posto.
Općenito su cijene manje u istočnoj nego u zapadnoj Evropi. U Bugarskoj, Rumuniji i Bosni i Hercegovini troškovi života su oko 50 posto niži u odnosu na Njemačku. Litvanija i Hrvatska su po 36 posto ispod njemačke razine cijena, Španija 13 i Italija 9 posto.
Za kupovnu moć nisu važne samo cijene, već i visina plate
Podaci se temelje na rezultatima Evropskog programa usporedbe o paritetima kupovne moći Statističkog ureda Evropske unije (Eurostat) i izračunima njemačkog Federalnog zavoda za statistiku. U obzir je uzeta razina cijena za 15 kategorija, uključujući hranu i piće, energiju, restorane i hotele.
Pariteti kupovne moći utvrđuju se na temelju nacionalnih istraživanja cijena i predstavljaju kupovnu moć nacionalnih valuta u različitim zemljama. U svom najjednostavnijem obliku pariteti kupovne moći su omjeri cijena za isti proizvod u dvije zemlje u odgovarajućim nacionalnim valutama. Pariteti kupovne moći pokazuju koliko valutnih jedinica određena količina robe i usluga košta u različitim zemljama.
No, da bi podaci o cijenama bili stavljeni u pravi kontekst, treba navesti i koja je prosječna plaća u navedenim zemljama. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je nešto veća od 7000 kuna (oko 930 eura), dok je u Njemačkoj prosječna mjesečna plaća oko 2500 eura. U BiH je, baram tako statističari tvrde, prosječna plata nešto manja od 1000 KM, odnosno oko 500 eura. Tako statistika kaže da su cijene u BiH duplo niže od onih u Njemačkoj, ali je zato plata pet puta manja.
Dakle, građani BiH zapravo imanju mnogo manju kupovnu moć od Nijemaca, jer iako imaju većinom niže cijene istih proizvoda u trgovinama, imaju i manje novaca za kupovinu tih proizvoda.