Na prvi pogled, zemljopisne karte možda ne otkrivaju stratešku važnost Grenlanda. No, pogledom na globus postaje jasno da je ovaj otok smješten u samom središtu Arktika, regije sve važnije u geopolitičkom i ekonomskom smislu, zahvaljujući svojoj blizini SAD-u i Rusiji.
Geografska i strateška pozicija Grenlanda
Grenland je najveći svjetski otok, pokriven ledom na oko 80% teritorija. Otok ima oko 56.000 stanovnika, većinom autohtonih Inuita, od kojih većina živi u blizini glavnog grada Nuuka na jugozapadnoj obali.
Gospodarstvo se uglavnom temelji na ribarstvu i ovisi o danskim subvencijama koje čine znatan dio BDP-a otoka.
Zbog svog položaja na Arktiku, Grenland ima ključnu vojnu važnost. Na otoku se nalazi američka baza Pituffik (bivša zrakoplovna baza Thule), koja igra važnu ulogu u obrambenom sustavu SAD-a.
Zašto je Grenland važan?
U posljednjem desetljeću porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda, uključujući rijetke minerale, uran i željezo. Globalno zatopljenje ubrzava topljenje leda, otvarajući nove prilike za eksploataciju sirovina.
Marc Jacobsen, izvanredni profesor Kraljevskog danskog koledža za obranu, ističe važnost američke baze Pituffik:
“Ako bi Rusija lansirala projektile prema SAD-u, najkraća putanja prolazi preko Sjevernog pola i Grenlanda”, objašnjava Jacobsen.
Nove pomorske rute
Danska vlada je 2023. objavila izvješće koje detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao izvora vrijednih minerala. Osim toga, topljenje leda otvara nove pomorske rute. Plovidba od zapadne Europe do istočne Azije preko Arktika kraća je za oko 40% u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal, prenosi N1.
Prema izvješću Arktičkog vijeća, promet brodova na Arktiku povećao se za 37% u posljednjih deset godina. Kina i Rusija već surađuju na razvoju novih pomorskih ruta u toj regiji.
Povijesne težnje SAD-a prema Grenlandu
Trumpov interes za Grenland nije bez povijesnog presedana. SAD su još 1867. pokušale kupiti Grenland nakon što su od Rusije kupile Aljasku, no bez uspjeha. Godine 1946. američka vlada ponudila je Danskoj 100 milijuna dolara za otok, no ponuda je odbijena.
Trump je 2019. ponovno iznio prijedlog o kupnji Grenlanda, što su danska i grenlandska vlada odbacile uz poruku: “Grenland nije na prodaju.”
Reakcije na Trumpovu politiku
S obzirom na rastuću prisutnost Kine i Rusije u arktičkoj regiji, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je kako Danska prepoznaje američke interese i spremna je na razgovore:
“Vidimo kako se Rusija naoružava i kako Kina intenzivira interes za Arktik”, rekao je Rasmussen.
No, Grenland se odlučno protivi bilo kakvoj prodaji teritorija. Kuno Fencker, član grenlandskog parlamenta, smatra da bi neovisni Grenland mogao sam odlučivati o suradnji sa SAD-om u obrambenom smislu. S druge strane, mnogi stanovnici, poput lokalnog vodiča Dinesa Mikaelsena, upozoravaju na opasnost tretiranja lokalnog stanovništva kao robe koja se može kupiti.
“Trump nas tretira kao predmet trgovine”, izjavila je Aleqa Hammond, prva premijerka Grenlanda.
Izvor vijesti: haber.ba