Ove srijede u političkim minutama Jutarnjeg programa – Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH.
Ističe rok za usvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH. Hoće li izmjene biti usvojene ili nametnute? Zbog čega je integritet izbornog procesa politička stvar?
Hoće li institucije BiH do marta usvojiti refosmske zakone neophodne za otvaranje pristupnih pregovora? Šta građani mogu očekivati u Novoj godini, intenziviranje rada ili nove blokade?
Kako do kompromisa sa dijametralno suprotnim stavovima? Govorimo o radu izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH i stanju u pravosuđu.
-Gospodine Musliću, delegati i zastupnici danas na sastanku sa članovima Centralne izborne komisije o izmjenama izbornog zakona Bosne i Hercegovine, tačnije o tehničkim izmjenama izbornog zakona. U petak sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu jedna tačka, prijedlog kluba SDA također o tehničkim izmjenama izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku. Kakve su vaše projekcije? Hoćemo li do kraja ove sedmice imati usvajanje, dakle šta mislite o tom prijedlogu kluba SDA, ili ćemo ipak u konačnici morati da dođemo do toga da će visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuti te tehničke
izmjene?-
“Prije neki dan kada sam gostovao mislim čak i kod vas, rekao sam da su tehničke izmjene izbornog zakona koje se tiču pospješenja integriteta izbornog procesa uopće, nešto što je osnovni prioritet vlasti u Bosni i Hercegovini. Mislim da je osnovni zadatak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da radi posao koji treba a to je da usvaja zakone na nivou Bosne i Hercegovine i da zapravo ne dolazi do intervencija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Naime sami proces uvođenja novih tehnologija u proces glasanja, treba da pospješi povjerenje građana u izborni proces i naravno da se stvarna volja građana koja je zabilježena na biračkim mjestima pretoči i u izborne rezultate što ne možemo kazati da se desilo u ovim proteklim izbornim ciklusima. Kakva su moja očekivanja? Vjerujem da će postojati minimum političke volje da se predmetni zakon usvoji i da na taj način ka lokalnim izborima iduće godine koračamo sa novim stepenom integriteta izbornog procesa i da zaštitimo volju građana na adekvatan način.”
–Dakle očekujete da će ovaj prijedlog Stranke demokratske akcije imati podršku u petak u Zastupničkom domu?-
“Vrlo je teško projicirati šta se može desiti u Parlamentu, jer nažalost iskustvo nas uči da oko određenih pitanja koja su poprilično jasna, vrlo često se ode na neki drugi teren koji nema veze sa prijedlogom zakona. Međutim zbog općeg interesa i većine političkih aktera u Bosni i Hercegovini koji su već ranije izrazili svoje mišljenje da je potrebno pospješiti integritet izbornog procesa, da je potrebno da uvedemo savremene tehnologije počevši od detekcije birača, načina prebrojavanje u realnom vremenu, evidentiranja glasova u Centralnoj izbornoj komisiji. Vjerujem da će postojati spremnost da se taj tehnički dio izbornog zakona barem što je danas na dnevnom redu usvoji a naravno moramo razmišljati o onom drugom segmentu a to je gdje je Europski sud za ljudska prava u više navrata konstatirao da mi u Bosni i Hercegovini, odnosno da prava građana u Bosni i Hercegovini nisu zaštićena ako ih posmatramo kroz prizmu Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i zapravo trebamo implementirati predmetne presude. Vjerujem da će i taj drugi dio izbornog procesa doći na dnevni red i da ćemo konačno moći kazati da u Bosni i Hercegovini postoji adekvatan izborni sistem kojim su prava svih građana u Bosni i Hercegovini na adekvatan način zaštićena.”
–U prethodnih par dana mogli smo čuti izjave predstavnika Trojke koji su rekli da će podržati u Parlamentu te izmjene ukoliko one bude odgovarajuće. Ja sam sigurna da ste vi već pogledali taj prijedlog. Jesu li odgovarajuće i hoće li Trojka glasati za taj prijedlog Stranke demokratske akcije, a voljela bih i da mi se osvrnete na najave iz SNSD- a. Oni nekako nisu konkretno rekli da neće glasati za ovaj prijedlog. Oni samo navode da ne žele izmjene koje bi eventualno nametnuo Christian Schmidt.-
“Riječ je o vrlo kompleksnom zakonu koji je na dnevnom redu u petak. Nije riječ samo u određenim minimalnim tehničkim izmjenama već se radi o nekim dodatnim aspektima. Primjera radi ono što smatram da nije dobro u ovom prijedlogu zakona gdje se i dalje političke partije vezuju za biranje članova biračkih odbora jer u proteklom periodu upravo je to bio jedan od osnovnih prigovora, da birački odbori, dakle pojedinci koji su tu ispred političkih partija ne odrade posao na adekvatan način i naravno tu se stvara prostor za zloupotrebu. Cijenim da su birački odbori jedan od ključnih faktora a koji se tiče integriteta izbornog procesa i da bi taj segment trebalo maksimalno profesionalizirati, prethodno educirati i adekvatno honorirati rad članova biračkih odbora koji će zapravo biti na taj dan profesionalci a ne predstavnici određenih politički partija. Dakle tim novim zakonom koji je na dnevnom redu u petak vidim da se i dalje zadržava taj politički uticaj na članove biračkih odbora uz jednu malu izmjenu gdje se između ostalog konstatira da samo političke partije koje već imaju izabrane zastupnike mogu delegirati članove biračkih odbora. Što zapravo znači da će biti onemogućeni oni politički subjekti koji nemaju zastupnika u predstavničkim tijelima da delegiraju članova biračkih odbora i zapravo mnogi od njih su samo formirani kako bi potencijalno trgovali sa biračkim odborima. To je zapravo djelimično dobro rješenje kao što sam rekao mislim da bi taj dio samog rada biračkih odbora trebalo profesionalizirati. Birački odbori su ključni segment da se upravo spriječe malverzacije. Međutim sa druge strane uvođenjem video nadzora, tehnologija i sveg ostalog, skeniranja identifikacionih dokumenata birača, zasigurno će pospješiti integritet izbornog procesa i to je nešto što treba podržati. Mi u SDP- u sa tim problem nemamo.