Podatak predstavlja šansu, ali pod uvjetom da se potencijalni novi dug investira u aktivnosti koje stvaraju novu vrijednost, unapređuju infrastrukturu i razvijaju poduzetništvo.
Trenutno, ukupan dug BiH je 13,1 milijarda KM ili 6,7 milijardi eura. Ovo je tek malo više od 25 posto BDP-a. Ako bi se taj dug spustio na entitete, Republika Srpska zadužena je oko 38 posto, a Federacija BiH ispod 20 posto. S druge strane, dug Crne Gore, recimo, na kraju prvog kvartala ove godine bio je 4,67 milijardi eura ili 66,36 posto BDP-a. Dug Srbije iznosi oko 47,6 milijardi eura ili 52,3posto BDP-a. Javni dug susjedne Hrvatske bio 47,6 milijardi eura ili 63 posto BDP-a. U regiji najviše je zadužena Slovenija, čiji javni dug iznosi oko 43,7 milijardi eura, što je 69,2 posto BDP-a, piše financa.
“Poznato je da je BiH najmanje zadužena. Ovo je jako dobra makroekonomska pretpostavka i činjenica i to je dijelom zahvaljujući currency board-u i vođenju monetarne politike BiH. Što se tiče budućih zaduženja, svakako da postoji potencijal. Međunarodni kreditori su oprezni. Vrlo često iz razloga što vlasti na svim nivoima u BiH kreditna sredstva ne upotrebljavaju u razvojne svrhe. Uglavnom se kreditnim sredstvima popunjavaju budžetske rupe i socijalna davanja”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Damir Bećirović.
60 posto BDP-a je nekada bio prihvatljiv javni dug
Ono što je problem kod potencijalnog zaduživanja BiH jeste i činjenica da nema previše izvora. Usprkos tome što postoji značajna dugogodišnja makroekonomska stabilnost koja je veća i od mnogih zemalja Europske unije.
“Kao ekonomista svakako sam za zaduženje jer svaka investicija, svaki razvoj traži značajna financijska sredstva. Nitko ne može akumulirati dovoljno kapitala da sam gradi ceste i kvalitetniju infrastrukturu. Ako se za to zadužujemo, i ne samo to već i za poduzetničku infrastrukturu kao što je digitalizacija, bolji sustav financijskog plaćanja itd., onda ne treba imati ništa protiv”, rekao je Bećirović.
Kada se uzme u obzir europski nivo duga, Bosna i Hercegovina i tu stoji poprilično dobro. Ukupan javni dug 20 zemalja sa Europom na kraju 2023. godine iznosio je 12.732 milijarde eura, što je 88,6 posto BDP-a. Ukupan javni dug 27 članica EU iznosio je 13.862 milijarde eura ili 81,7 posto BDP-a. U Europskoj uniji najzaduženija zemlja je Grčka sa dugom od 161,9 posto BDP-a.
Opće prihvaćen kriterij kada je u pitanju dug je 60 posto BDP-a. Ovo se smatra i jednom vrstom granice, međutim u posljednjih nekoliko godina sve češće taj kriterij se napušta.
Izvor vijesti: haber.ba