Međutim, naučnici s Instituta Max Planck za demografska istraživanja (MPIDR) u Roštoku u studiji objavljenoj juče ukazuju da ljudi sa sela nakon 65. godine zapravo češće dožive srčani udar od svojih urbanih kolega.
“Suštinski problem žrtava srčanog udara u urbano-ruralnoj podijeli nije u tome što prekasno stižu u bolnicu, već u slabijoj prevenciji u ruralnim područjima”, rekao je Marcus Ebeling iz MPIDR-a.
Za potrebe studije, tim naučnika analizirao je podatke o prijemima u bolnicu i smrtima zbog srčanog udara u populaciji 65+ između 2012. i 2018. godine, prenosi Fenix-magazin.
Otkrili su da je stopa smrtnosti od srčanog udara među starijim građanima sistemski viša u ruralnim okruzima.
Budući da su hitne službe u takvim područjima sporije nego u gradovima, a “u slučaju srčanog udara, verojatnost preživljavanja je usko povezana s trenutnim medicinskim tretmanom”, sumnjalo se da je to veza.
Ali, sada se čini da su srčani udari proporcionalno češći među stanovnicima ruralnih područja, ali da nema značajne razlike u stopi smrtnosti pacijenata. Drugim riječima, više ruralnih stanovnika umire od srčanog udara jer ga ta populacija češće doživljava, a ne zato što su hitne službe sporije.
Autori studije pretpostavljaju da je rešenje pravovremeno liječenje rizičnih pacijenata, što je češće u gradu nego na selu, te preporučuju zdravstvenim vlastima da poboljšaju prevenciju u ruralnim područjima, piše krstarica.
Izvor vijesti: haber.ba