“Za naciju kojoj je mir bio ugodan suputnik gotovo 210 godina, ideja da je to nepomična konstanta zgodno je pri ruci”, rekao je švedski ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin u nedjelju tijekom godišnje konferencije u Sälenu, selu na istočnoj strani zemlje. Sada, nakon gotovo dvije godine rusko-ukrajinskog sukoba i usred rata Izraela i Hamasa u Gazi, od švedskih građana se traži da budu oprezniji i spremniji nego ikad.
“Ali tješiti se ovim zaključkom postalo je opasnije nego što je bilo jako dugo…Mnogi su to rekli prije mene, ali dopustite mi da to učinim u službenom svojstvu, jasnije i s golom jasnoćom: moglo bi doći do rata u Švedskoj”, nastavio je Bohlin.
Potpuna kontrola nordijskih nacija nad ‘NATO jezerom’
Ulazak Švedske u savez pojačao bi regionalni utjecaj NATO-a, dajući pet nordijskih nacija gotovo potpunu kontrolu nad “NATO jezerom”, referencom na stratešku važnost Baltičkog mora. Vojna zračna snaga dostavljena NATO-u u ime Švedske bila bi izazov ruskim snagama na moru, rekli su stručnjaci za Newsweek.
Podsjetimo, Švedska i Finska, poznate po svojoj neutralnosti, najavile su u svibnju 2022. da će se pridružiti NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu ranije te godine.Dok se Finska službeno pridružila savezu u travnju 2023., kandidatura Švedske za pridruživanje naišla je na prepreke kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kritizirao navodnu neaktivnost nacije protiv islamofobije, nazivajući to “crvenom linijom”, a Mađarska je također izrazila zabrinutost oko švedskog članstva.Mađarskoj se ne žuri odobriti kandidaturu Švedske
Švedska je učinila sve potrebne ustupke, predviđajući da će zemlja biti odobrena kao 32. članica NATO-a do sljedećeg summita, zakazanog za srpanj u Washingtonu, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prošlog tjedna za njemačku novinsku agenciju dpa.
Iako Velika narodna skupština Turske još treba dati zeleno svjetlo, Erdoğan je kasnije dao odobrenje za pristupanje Švedske NATO-u, ali je mađarski premijer Viktor Orbán poručio krajem prošle godine da se njegovoj zemlji ne žuri odobriti kandidaturu Švedske.Newsweek je kontaktirao švedsko Ministarstvo obrane i Ministarstvo civilne zaštite za komentar. Ukrajinci vjerojatno mislili da su njihovi sukobi s Rusijom stvar prošlosti sve dok predsjednik Vladimir Putin nije odlučio ilegalno pripojiti Krim 2014., a zatim osam godina kasnije pokrenuo potpunu invaziju na zemlju, istaknuo je Bohlin i dodao da njegove riječi nisu imale za cilj izazvati strah, već stvoriti “svijest o situaciji”.
Mnogi republikanci protiv daljnjeg financiranja Ukrajine
“Društvena otpornost zahtijeva upravo to: svijest o situaciji – svijest među pojedinačnim građanima, zaposlenicima, poduzetnicima i donositeljima odluka u javnoj upravi…Ali nije dovoljno samo razmišljati o pitanju. Civilna obrana nije primarno teoretska vježba. Svijest se mora prevesti u praktičnu akciju, mjere koje zapravo podižu prag”, kazao je Bohlin.Švedski ministar obrane Pål Jonson izdao je isto upozorenje tijekom vlastitog govora u ponedjeljak u Sälenu, rekavši kako ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazuju da je “svijet postao opasniji nego što je bio prije samo godinu dana”.
“Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku”, rekao je Jonson. Također je naveo “nesigurnost” u pogledu smjera kojim će SAD ići nakon izbora 2024., jer su se mnogi republikanci u Zastupničkom domu SAD-a ljutili na daljnje financiranje Ukrajine, navodeći domaće probleme koji zahtijevaju hitniju pozornost, poput migrantske krize na granici SAD-a i Meksika.Četiri cilja švedskog pristupanja Sjevernoatlanstkom savezu
“Rat može doći i do nas. Ova ozbiljna vremena zahtijevaju jasnoću vizije, sposobnost djelovanja i upornost — jasnoću vizije da bismo razumjeli da je cilj Rusije i dalje iskorijenjivanje slobodne Ukrajine i stvaranje Europe u kojoj je ‘moć ispravna’ s tampon državama i interesnim sferama”, upozorio je Jonson.
Upozorenja su pratila širi “povijesni” obrambeni plan koji bi trebao biti predstavljen kasnije ove godine, a za koji švedski dužnosnici vjeruju da će ojačati utjecaj zemlje kao NATO saveznice. “To smo već doživjeli u prošlosti. Ne smijemo se vratiti tamo i dopustiti da naša djeca odrastaju u takvoj Europi”, podsjetio je Jonson.
Jonson je spomenuo četiri cilja: izgradnja jačeg vojnog korpusa, zajedno s ročnicima i profesionalnim vojnicima; korištenje dugoročnih nabava streljiva u nordijskoj regiji kako bi se skratilo čekanje na obrambeni materijal; uvođenje obnovljene strategije obrambenih inovacija za postizanje tehnološke nadmoći na bojnom polju; i brzo širenje u pogledu sigurnosti i uspostave “obrane temeljene na rastu”.
Rusija na neodređeno vrijeme ostaje prijetnja Švedskoj
Jonsonove i Bohlijeve riječi odražavaju riječi drugih švedskih dužnosnika. Rusija će na neodređeno vrijeme ostati prijetnja Švedske i NATO-a, rekao je u nedjelju za švedski dnevnik Dagens Nyheter švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström. “Moramo se pripremiti za dugoročnu konfrontaciju koja će se nastaviti sve dok Rusija bude kršila povelju UN-a i europski sigurnosni poredak.”
Strategije zemalja poput Švedske i drugih NATO saveznika se naglašavaju jer bi pomoć Ukrajini od zemalja poput SAD-a mogla prestati, izjavio je za Newsweek Mikhail Troitskiy, profesor prakse na Sveučilištu Wisconsin-Madison. Rusija bi to mogla smatrati otvorom za “prelijevanje” u druge strane zemlje.
Švedska je dugo oprezna u pogledu svog geopolitičkog položaja
“Te zemlje aktivno procjenjuju svoje rizike, kao što su blizina ratne zone u Ukrajini, infrastrukturni nedostaci, društvene napetosti, nepopularnost vlade, itd.”, ocijenio je Troitskiy. “Njihove vlade su pod pritiskom da upozore građane na rizike eskalacije rusko-ukrajinskog rata kako bi povećale spremnost i mobilizirale javno mnijenje u potpori pomoći Ukrajini.”
“Za europske vlade, to je jedna od rijetkih dostupnih taktika za borbu protiv rutiniziranja rata u Ukrajini od strane javnog mnijenja”, naglasio je i dodao kako je Švedska, s obzirom na svoj položaj u baltičkoj regiji i rijetku naseljenost, dugo bila oprezna u pogledu svog geopolitičkog položaja. Mudro je razmišljati o mogućim eskalacijskim mjerama Rusije, osobito nakon prijema Finske u NATO i nastojanja Švedske da se pridruži.Dok europski čelnici razmišljaju o prelijevanju rata u tim regijama, njihova je ključna dilema pronaći ravnotežu između poziva na veće vojne izdatke i pripravnost, s jedne strane, i prilagođavanja zahtjevima svojih građana za gospodarskim rastom, blagostanjem i, u nekim slučajevima, s druge strane obnavljanje korisnih gospodarskih veza s Rusijom”, zaključio je Troitskiy,piše 7dnevno.hr
Izvor vijesti: haber.ba