Politički legitimitet jedne vlade ne mjeri se isključivo brojem zastupnika koji je podržavaju, već prije svega povjerenjem građana i kredibilitetom institucija koje predstavlja. Upravo na tom ispitu Vlada Unsko-sanskog kantona, predvođena Mustafom Ružnićem, u proteklih nepunih godinu dana, prema ocjenama javnosti nije uspjela odgovoriti osnovnom zadatku, a to je očuvanje povjerenja građana i zakonit rad institucija.
Period mandata Vlade na čijem je čelu Mustafa Ružnić obilježile su afere koje su duboko narušile povjerenje građana u rad kantonalnih institucija.
Akcija „Test“, u kojoj je uhapšen ministar u Vladi USK Denis Osmankić zbog sumnje u nezakonita zapošljavanja, pretresi Ministarstva zdravstva i socijalne politike te Zavoda za javno zdravstvo USK, potvrđena optužnica protiv bivše v.d. direktorice Zavoda za javno zdravstvo Merdise Smajlović, potvrđena optužnica protiv direktora Službe za zapošljavanje USK Nedžada Zukanovića, kao i hapšenje bivšeg i vršioca dužnosti direktora Direkcije regionalnih cesta USK, samo su neki od niza afera koje su obilježili političku stvarnost Unsko-sanskog kantona u proteklih nepunih godinu dana.
(NE)zakonit postupak izmjene sistematizacije zabilježen je i u ŠPD „Unsko-sanske šume“, gdje je sindikat pokrenuo sudski postupak osporavajući zakonitost nove sistematizacije radnih mjesta, navodeći da je donesena suprotno Zakonu o radu i Zakonu o vijeću zaposlenika. Time su otvorena i šira pitanja načina upravljanja javnim preduzećima, zakonitosti donošenja odluka i zaštite prava zaposlenih.
Istovremeno, posljednja sjednica Skupštine USK pokazala je da problemi nisu zaobišli ni zdravstveni sistem. Zastupnici Hajrudin Halilović i Amir Murić ukazali su na ozbiljne nedostatke u funkcionisanju zdravstvenih ustanova u Unsko-sanskom kantonu i Zavoda zdravstvenog osiguranja, upozoravajući da građani sve više osjećaju posljedice neefikasnog upravljanja ovim sektorom.
Politička stabilnost Vlade dodatno je dovedena u pitanje činjenicom da Skupština Unsko-sanskog kantona dva mjeseca nije održala nijednu sjednicu, dok gomilanje materijala od krucijalne važnosti za Kanton dovodi USK u nimalo zavidan položaj. U parlamentarnim demokratijama takva situacija često predstavlja pokazatelj narušenih odnosa unutar vladajuće većine i slabljenja političkog kapaciteta izvršne vlasti da provodi svoje politike.
Sve navedeno stvorilo je ambijent u kojem se sve otvorenije govori o mogućoj rekonstrukciji vlasti. Prema nezvaničnim informacijama, u toku su razgovori o formiranju nove parlamentarne većine koju bi mogli činiti SDA, Pomak, Demokratska fronta i Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Zvanične potvrde za sada nema, ali činjenica da se takva mogućnost ozbiljno razmatra pokazuje koliko je politička pozicija aktuelne Vlade oslabljena.
Na kraju, najveći izazov za svaku vlast nije opoziciona kritika, već gubitak povjerenja građana. Kada se afere, istrage, optužnice, institucionalni problemi i politička nestabilnost počnu nizati jedna za drugom, otvara se pitanje da li je postojeći model upravljanja iscrpio svoj politički legitimitet i da li je Unsko-sanskom kantonu potrebna nova izvršna vlast koja će vratiti stabilnost, odgovornost i povjerenje u institucije.