Dok Brisel još uvijek promišlja kako bi se obračunao s jeftinim kineskim obnovljivim izvorima energije, koji su preplavili Evropu, Bijela kuća odlučila je stati na kraj kineskoj dominaciji na globalnom tržištu čistih tehnologija. Odluka SAD-a da ograniči uvoz iz Kine nije došla preko noći, nego je dio nacionalističkog trgovinskog sistema koji posljednje desetljeće zagovara advokat i bivši američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer.
Lighthizer je bio predstavnik SAD-a za trgovinu tokom vladavine bivšeg predsjednika Donalda Trumpa te je jedan od rijetkih Trumpovih bivših dužnosnika koji su ga nastavili podržavati i nakon završetka mandata. Također je jedan od Trumpovih glavnih savjetnika za politiku u trenutnoj predsjedničkoj kampanji te bi, u slučaju da Trump pobijedi na izborima u novembru, mogao postati ministar finansija, kako piše Foreign Policy. On se zalagao za povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda i pokrenuo je istragu o kineskim subvencijama u brodograđevnoj industriji.
Katherine Tai, koju je na mjesto američkog predstavnika za trgovinu postavio Joe Biden, samo je nastavila Lighthizerovu politiku.
U svojoj knjizi “Nijedna trgovina nije besplatna” Lighthizer kritikuje liberalizaciju trgovine, ističući kako je dogovoreno smanjenje globalnih trgovinskih barijera dovelo do gubitka američke proizvodnje i stagnacije plaća Amerikanaca te pogoršalo strateški položaj SAD-a u odnosu na Kinu. Smatra kako politički establishment Republikanske i Demokratske stranke, pod utjecajem multinacionalnih korporacija i uvoznika, nije prepoznao pogreške koje čini i gurnuo je SAD prema golemom neuspjehu, koji čak ni on nije mogao predvidjeti.
Dok je bio trgovinski predstavnik tokom Trumpova mandata, Lighthizer je uveo carine do 25 posto na uvoz čelika i aluminija iz većine zemalja svijeta te postigao dogovor s Kanadom i Meksikom o novom sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini. Ako Trump pobijedi na izborima i Lighthizer postane novi ministar finansija, jasno je u kojem će smjeru ići američka trgovina i ekonomska politika. Umjesto pozicioniranja SAD-a kao stabilizirajuće sile u globalnoj privredi, više će se pozornosti usmjeriti na ispunjavanje njegovih uskih ekonomskih interesa, piše Jutarnji.
To u prvom redu znači uspostavljanje trgovinske ravnoteže. Jedan od alata, koji je Lighthizer navodno predložio Trumpu, jest plan da se oslabi američki dolar u odnosu na druge valute. Jeftiniji dolar smanjio bi cijene koje stranci plaćaju za izvoz iz SAD-a, učinio bi uvoz skupljim za Amerikance i pomogao da se trgovina približi ravnoteži. Lighthizer bi inspiraciju mogao pronaći u sličnim potezima bivših američkih predsjednika Richarda Nixona i Ronalda Reagana te nametnuti ili zaprijetiti uvođenjem carina svojim trgovinskim partnerima ako ne pristanu poduzeti korake za revalorizaciju svojih valuta u odnosu na dolar.
Lighthizer na sličan način predviđa i reviziju američkog poreznog sistema kako bi se podupirala američka proizvodnja. Porezi u SAD-u uglavnom se temelje na dohotku, a američke kompanije koje izvoze u Evropu plaćaju i američki porez na dobit preduzeća i lokalni PDV na svoju prodaju u Evropi, što proizvode koji su proizvedeni u Sjedinjenim Državama stavlja u nepovoljniji konkurentski položaj u odnosu na ostale.
Lighthizer želi tome stati na kraj tako što će porez na dobit učiniti “prilagodljivim” na granice, što znači da će se primjenjivati tamo gdje se proizvod koristi, a ne gdje je proizveden, kako bi oponašao prednosti PDV-a. Međutim, takve bi revizije prvo morale proći glasanje u Kongresu, što se u prošlosti pokazalo kao izazov zbog otpora velikih američkih uvoznika poput Walmarta.
Omiljeni Lighthizerov alat stoga ostaju – carine. U članku za The Economist Lighthizer piše da su potrebne carine od najmanje deset posto na svu trgovinu kako bi se smanjio američki trgovinski deficit i ubrzala njezina reindustrijalizacija. Dalje objašnjava kako bi carine trebale biti nametnute na sav uvoz po progresivno višoj stopi iz godine u godinu dok se ne postigne trgovinska ravnoteža. Također bi ukinuo uredbu kojom je definisana vrijednost ispod koje je uvoz u potpunosti oslobođen carine, tvrdeći da ta odredba mnogim kineskim kompanijama daje bescarinski pristup tržištu SAD-a bez potrebe za reciprocitetom.
Donald Trump je također rekao da će, osim carine od deset posto na sav uvoz, uvesti carine od 60 posto na kineski uvoz, što je izazvalo oštre reakcije Kine koja tvrdi da bi taj potez uništio načelo jednakosti koje Svjetska trgovinska organizacija toliko njeguje i potkopalo temeljna načela WTO-a.
Izvor vijesti: haber.ba