Još uvijek su ta mjesta neotkrivena senzacija koja pruža veliki potencijal za razvoj. Naime, prema podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika registrirana su 23 objekta za smještaj s ukupno 115 redovnih i 17 pomoćnih kreveta u Gornjim selima, piše Dubrovački dnevnik.
Turizam je kod njih praktički u povojima iako se godinama planiralo kako razviti ovaj kraj u blizini Dubrovnika. Bila bi to izvrsna prilika za sve – grad bi se rasteretio, domaćini sa sela bi imali priliku pokrenuti i poboljšati svoj posao, a posjetitelji bi dobili predivan doživljaj.
Daleko od rekorda, ali…
S ciljem razvoja ovog kraja tri OPG-a osnovala su udrugu Agroturizam dubrovačka Gornja sela, a tajnica Željka Laptalo je kazala nešto više o ciljevima i željama koje imaju. Prije pandemije im je išlo jako dobro, ali sad su te brojke daleko od onih iz rekordnih godina. Korona je poremetila pozitivan trend koji su imali ugostiteljski i smještajni objekti na Gornjim selima.
“Kod nas su većinom dolazile grupe starijih turista u sklopu izleta. U smještajne kapacitetima uglavnom su dolazile na minimalno sedam dana obitelji, ponekad po dvije obitelji zajedno, koji žele mir, tišinu i odmor daleko od gradske gužve i buke, a sve to dobiju na 15 minuta od grada. Nerijetko se dogodi da gotovo cijeli odmor provedu u kući i na bazenu osluškujući mir i upijajući sunce do posljednje zrake. Posjetitelji koji dođu u Gornja sela imaju priliku vidjeti naše običaje, nošnje, folklor, upoznati se sa starim receptima…”, nabrojala je Željka Laptalo izrazivši nadu kako će stanje biti bolje kada ponovno krenu veća grupna putovanja.
“Imamo Gromačku špilju koja je jednim dijelom istražena, imamo i velike šetnice pogodne za rekreaciju i bicikliranje, vidikovce, stare lokve, pojate, guvna… Trebalo bi cijelo društvo imati sluha i animirati mlade ljude da ostaju na ognjištima svojih predak i tu žive, rade i tako stvaraju preduvjete za ostanak novih generacija u ovim divnim primorskim selima. Na taj način će se sela naseliti i tako razviti vrijedna područja koja imamo”, mišljenja je Željka Laptalo.
Dodaje kako je od svih sela Gromača najrazvijenija, primjerice tamo se nalazi šest bazena što je posjetiteljima posebno atraktivno. Njezina obitelj ima kuću za odmor Villa KATE s četiri zvjezdice koja može primiti osam osoba. U sastavu kuće je dječje igralište, mediteranski vrti i prostrano sunčalište s okruglim bazenom za čiju su gradnju inspiraciju pronašli u Gromačkoj lokvi koja je u prošlosti upravo imala ulogu bazena.
Pristupačne cijene
Cijene smještaja na ovom području su znatno niže nego u Dubrovniku. Laptalo ističe kako su cijene različite, primjerice u špici sezone posjetitelji za kuću za odmor koja može primiti osam ljudi trebaju izdvojiti oko 400 do 500 eura.
“Prednosti su nam netaknuta priroda, mir, tišina, nema buke, automobila, gužve, problema s parkingom… Evo naša kuća je na osami, posvuda oko nas je zelenilo, stoljetni hrastovi, grmovi lovorike, ruzmarini, smilje i lavande, a čujete samo cvrkut ptica, cvrčaka, u noćnim satima kreket žaba iz obližnje lokve”, govori Željka Laptalo iz Gromače.
Luko Musladin, predsjednik Udruge Agroturizam dubrovačka Gornja sela, smatra kako na Gornjim selima nema kontinuiranog turizma.
“Mislim da ove godine nitko ne dovodi izletnike s brodova na kružnim putovanjima. Organiziramo se isključivo sami po pitanju individualnih dolazaka, sve se zasniva na usmenoj predaji i preporuci i to nije neki veliki broj”, kazao je Musladin dodavši kako se nada da će udruga na jesen brojati još više članova pa će zajedno nastupiti i tako promovirati svoje kuće za odmor i domaćinstva.
Kod Musladina u konobu većinom dolaze domaći posjetitelji, govori kako borave prilično kratko, pojedu ručak ili večeru i možda obiđu područje.
“Što se tiče smještaja mislim da nema dovoljno kapaciteta u Gornjim selima. Primjerice, ako netko sad želi nešto graditi trebat će mu sedam godina da to dovrši. Dok se dobije građevinska dozvola, a prije toga poljoprivredno zemljište se treba pretvoriti u građevinsko, i sve dok to prođe zaboravi se da je čovjek krenuo graditi kuću za odmor jer traje dugo. Dubrovnik se brzo gradi, a na selu nije takva situacija iako bi građevinska dozvola trebala biti puno prije gotova. Nemamo nekih posebnih olakšica po tom pitanju, posebno u kontekstu ubrzavanja papirologije. Ljudi moraju imati osjećaj da im je tu budućnosti, a ovako je puno nepoznanica i to traje u nedogled. Fondovi Europske unije također su komplicirani i to bi trebalo biti lakše”, poručio je Musladin.
Najveći adut Gornjih sela, smatra Musladin, su mir i tišina.
“Izoliranost nas je godinama tištila, a sad nam je prednost”, zaključio je Luko Musladin iz Ljubača.
Nove manifestacije
Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika istaknuli su kako dugi niz godina organiziraju razne manifestaciju u Gornjim selima poput Uskrsa u Primorju i Gornjim selima u sklopu kojih posjetitelji imaju mogućnost aktivno odmarati u prirodi, isprobati gastronomsku ponudu lokalnih OPG-ova te vidjeti neke od običaja i seoskih igara. Osim uskrsnih događanja, prošle godine je održana manifestacija ‘Proljetni đir Gornjim selima‘ s ciljem prezentacije nove pješačke staze Mrčevo-Brsečine-Mravinjac.
“Sve manifestacije organizirane od strane TZGD-a u Gornjim selima, napravljene su s ciljem poticanja razvoja ruralnog turizma, ponude autohtonih iskustava, prezentiranja i promoviranja tradicionalne gastronomske ponude, prirodnih ljepota i približavanja Gornjih sela kako građanima tako i posjetiteljima. Tijekom pandemije su ruralna područja posebno postala tražena, tako da upravo takva vrsta turizma ima značajnu ulogu u daljnjem razvoju održivog turizma. Kvalitetu, doživljaje i autohtonost Gornjih sela ćemo svakako promovirati i uvrstiti u budućim marketinškim kampanjama, ali i nastaviti aktivno raditi na osmišljavanju i obogaćivanju već postojećih manifestacija kako bi upotpunili turističku ponudu i ojačali taj segment turizma”, poručio je direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miroslav Drašković.
Što se tiče odnosa Grada Dubrovnika prema Gornjim selima, radilo se ponajprije na osnovnoj infrastrukturi. Tako je uređena dvotračna cesta Kliševo – Mrčevo, što je investicija vrijedna 8,5 milijuna kuna. Rekonstrukcija je obuhvatila uređenje dionice duge 3,2 kilometra punog profila ceste, postavljanje zaštitne ograde na pojedinim dijelovima ceste, dok je na ulazu u mjesta Kliševo i Mrčevo postavljena i nova javna rasvjeta te izgrađen nogostup. Iz Grada ističu kako je ranije na predjelu “Kadina ploča” pored Kliševa, saniran kolnik, te su ujedno uređeno parkirališta i put prema odlagalištu otpada u naselju Gromača, predio Balarica. Izrađen je idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola za cestu Osojnik – Ljubač te je u tijeku izrada glavnog projekta i postupak izvlaštenja. Smatraju kako će se realizacijom ove investicije Gornja sela povezati s Pobrežjem i tako dobiti direktnu cestovnu vezu s užim gradskim područjem. Također je izrađen i idejni projekt za cestu Mrčevo – Riđica, čime se Gornja sela planiraju spojiti s Majkovima što će osigurati alternativni pravac u slučaju nezgode na magistrali. Grad ističe kako su rekonstruirana brojna dječja igrališta, uređena sportska igrališta i društveni dom, a sve s ciljem da se stanovnicima Gornjih sela osiguraju novouređeni sadržaji za kvalitetnije slobodno vrijeme.
Turizam se mijenja
“Ulaganjima se otvara nova perspektiva za Gornja sela, za življenje i za razvoj gospodarstva. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva dobit će time novi poticaj, bolju povezanost što će omogućiti i kvalitetnije turističke izlete. Ono što želimo i na čemu radimo jest disperzija turista s uskog područja povijesne jezgre u ostale dijelove našeg Grada, a Gornja sela u tom smislu imaju puno za ponuditi“, poručio je gradonačelnik Mato Franković.
Plan Grada Dubrovnika je i dodatno promovirati ponudu Gornjih sela u sklopu budućeg projekta Dubrovnik-Elafiti Gate. Naime, u Brsečinama bi se realiziralo pristanište za male brodove s dodatnom infrastrukturom i na tom bi prostoru svoje mjesto trebali naći i kiosci za turističke i prodajne potrebe lokalnih OPG-ova kao i info-centar za dubrovačka Gornja sela.
Da se turizam uslijed pandemije polako mijenja, svjesni su svi. Ponašanje i potražnju turista pogoduju iznajmljivačima u ruralnim krajevima pa je tako popularan pojam „bijega iz grada“.
Izvor vijesti: oslobodjenje.ba