Naime, inostrani mediji prenose kako se Srbija sprema dati britansko-australskoj kompaniji “Rio Tinto” zeleno svjetlo za razvoj najvećeg rudnika litija u Evropi dvije godine nakon što je Beograd odustao od projekta, piše Fena.
Međutim, tokom obraćanja u Predsjedništvu Vučić je staknuo da se u Srbiji mora otvoriti rasprava o litiju u kojoj će dominirati argumenti. Parole “Ne damo Jadar i Rađevinu” nazvao je praznim pričama.
Naglasio je da se neće raditi ništa dok se ne dobiju garancije “svih u Evropi” da neće biti nikakvih štetnih efekata po životnu sredinu.
Ponovio je i da je zaustavljanje projekta “Jadar” prije dvije godine djelo zapadnih sigurnosnih službi, a sve u cilju usporavanja razvoja Srbije. Na kraju je objasnio da će se zbog litija u budućnosti voditi ratovi.
Vučić je kazao i da je “užasnut načinom” na koji kompanija “Rio Tinto” vodi svoju kampanju.
“Mnogo su uložili, plaćaju razne eksperte u našoj zemlji, a nisu u stanju da se bore nego im je potrebno od pet do 10 sati da reagiraju priopćenjem, zato što nitko ne vjeruje. Ja sam pobjeđivao jer vjerujem u stvari koje govorim, a oni koji to rade zbog para, oni nikada ne mogu da vode kampanju koja je potrebna”, rekao je.
Litij, koji se u EU i Sjedinjenim Državama smatra kritičnim materijalom, koristi se u baterijama za električna vozila i mobilne uređaje.
Prema ranijim Vučićevim riječima, Srbija ima mogućnost da proizvede 58.000 tona litijum karbonata godišnje, čime bi povećala svoj BDP za 0.95 posto (godišnje). Također, ako bi svi uslovi bili ispuinjeni, rudnik litija bi se otvorio do 2028. godine.
Mediji podsjećaju da je Beograd 2022. poništio licence za projekt Jadar u Riju vrijedan 2.4 milijarde dolara nakon masovnih ekoloških protesta.
Ako se dovrši, projekt bi mogao zadovoljiti 90 posto trenutnih potreba Evrope za litijem i pomoći da tvrtka postane vodeći proizvođač litija.
Tokom 2021. i 2022. srpski ekolozi prikupili su 30.000 potpisa u peticiji kojom se zahtijevalo da parlament usvoji zakon o zaustavljanju istraživanja litija u Srbiji.
Izvor vijesti: haber.ba