Hrvatska vlada je u prvo čitanje sa sjednice uputila u sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od juna 2026., prenijeli su hrvatski mediji.
“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je na sjednici vlade Andrej Plenković, hrvatski premijer.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sistema i drugih nadležnih tijela, a vodiće ga Ministarstvo financija, Porezna uprava, prenosi Index.
“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je Marko Primorac, hrvatski ministar financija.
Sadržavaće podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobijene na osnovu podnesenih dobrovoljnih izjava o vanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i maternjem jeziku, o nacionalnosti.
Primorac je kazao da će njegovim formiranjem prestati potreba za popisom stanovništva i da su sredstva za sprovođenje Zakona obezbijeđena u državnom budžetu od 12.8 miliona evra bez PDV-a. Dodao je da će se Registar ustrojavati postepeno tokom 2025. a puna primjena očekuje se od 1. juna 2026.
“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak”, istakao je ministar i dodao da će se prikupljanje i obrada ličnih podataka provoditi u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka. “Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, naveo je Primorac.
Naglasio je da će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.
Izvor vijesti: haber.ba