Tako, gdje god da se okrenete, vide se reklame o popustima, bilo na internetu, odnosno online kupovini, ili na bilbordima i plakatima na ulicama gradova.
Čekanje i guranje
Ako je suditi prema prethodnim godinama, i ovog „Crnog petka“ bit će ogromne gužve u tržnim centrima i trgovinama, pa ko krene u pohod na jeftiniji komad odjeće, obuće, tehnike, kućanstva, neka se pripremi za čekanja i guranja.
Ovu šopingmaniju za „Avaz“ je prokomentirao dr. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e. Postoji nekoliko verzija kako je uopće nastao „Crni petak“ u SAD, odakle je sve i krenulo, a Šain smatra da ima istine u onoj teoriji da su na taj dan robovi bili najjeftiniji, pa su se i najviše prodavali.
– To je jedan marketinški potez koji u okviru trgovinske industrije nastoji što više prodati roba pa i usluga za taj dan. Ali samo porijeklo nastanka toga, kako se govori, nije humano. Ako je ta priča tačna, onda je stvarno amoralno da se to forsira u civiliziranim zemljama – rekao je Šain.
Na višegodišnje tvrdnje da prodavači prije „Crnog petka“ povise cijene proizvoda da bi ih potom samo prividno smanjili, prof. Šain kaže kako za takvo nešto nema dokaza.
Finansijski efekt
– Samo trgovanje na taj dan, u svim elementima, nije dobronamjerno prema kupcima, već prema prodavačima, gdje se kupci koriste kao sredstvo brzog ostvarivanja prihoda i brze zarade – istakao je Šain.
Kaže da cilj opravdava sredstvo te da je u tom periodu prodavačima važno da ostvare prodaju u kratkom intervalu, kako bi se ostvario što bolji finansijski efekt.
Široke narodne mase
– Ne podržavam način marketinga kojem je cilj samo profit, odnosno zarada. Svjestan sam da u ekonomiji ne treba tražiti poštenje, nego zakonitost. Ali sve u vezi s tim je špekulativno i jednostavno žele da široke narodne mase, koje ne znaju porijeklo toga, nasjednu na priču i kupuju što više, čak i onoga što ne treba – kazao je Šain.
Više tumačenja
Više je tumačenja nastanka „Crnog petka“ u prošlosti. Jedno od najzastupljenijih odnosi se na događaj iz 1860-ih godina, kada je skupina špekulanata uspjela prevariti trgovce radi cijena zlata, pa je došlo do velikog popusta zlata. Nadalje, naziv „Crni petak“ ponovo se koristi iza Drugog svjetskog rata 1950-ih kada je na sličan kalup radi špekulacija došlo do pada cijena, opet petkom. Trgovački „Crni petak“ ukorijenio se 1970-ih u Americi i odnosio se na prvi petak iza njihovog Dana zahvalnosti; koji je sada ostatak svijeta uzeo da je to četvrti petak u novembru i prenosi se pretežno na ponedjeljak i utorak, zavisno od zemlje do zemlje.
Izvor vijesti: haber.ba